Vijesti

Proizvodnja lavande gdje i zašto

Podravina je poznata i po proizvodnji ljekovitog bilja, naročito nakon smanjenja proizvodnje duhana. Proizvodnju lavande u Podravini započeli su poljoprivredni proizvođači prije 10-etak godina. Iz literature saznajemo da se lavanda nekad proizvodila sjevernije, u Mađarskoj, u sličnim pedološkim i klimatskim uvjetima što je bila garancija za proizvodni uspjeh ove kulture i kod nas. Ona je dobar izbor u popravljanju siromašnog plodoreda. Oduvijek su ovdje uglavnom proizvodili samo kukuruz kao vodeću jaru kulturu, uz nešto malo zobi i ozime žitarice: pšenicu, uljanu repicu, ječam te vrlo malo povrća. Lavanda kao višegodišnja kultura, nakon početnog ulaganja i sadnje, nije zahtjevna ali traži njegu tijekom cijele vegetacije. Mnogima je bila izazov, poneki su uspjeli.

Za podizanje nasada lavande neke jedinice lokalne samouprave davale su novčana poticajna sredstva. Mnogi su se proizvođači učlanili u postojeće Udruge proizvođača lavande. Lavanda se sadila na crnu foliju u proljeće, primitak je bio vrlo dobar, nasadi su bili čisti, prinosi u prvim godinama zadovoljavajući a kvaliteta lavandinog ulja izvanredna. Savladali su i preradu pa su osim direktne prodaje cvijeta, proizveli ulje, hidrolat, sapune, mirisne jastučiće, kolače itd. Sve su to prodavali na kućnom pragu, na sajmovima, izložbama i lokalnim tržnicama. 

dobar_nasad_lavande_.jpg

1.Slika: Dobar nasad lavande 

paleta_proizvoda.jpg

2. slika: Paleta proizvoda

S druge strane, kod nekih su se proizvođača pojavili problemi već u početku uzgoja:  na bogatim, humusnim tlima, uz nizinsko dravsko korito, mlade sadnice su počele obolijevati i propadati. Podsađene mlade biljke doživjele su istu sudbinu. Lavanda ne uspijeva na vlažnom tlu. 

posljedica_staja__e_vode.jpg

3. slika: Posljedica stajaće vode 

Lako je, stoga bilo zaključiti da joj najbolje odgovaraju siromašna, propusna tla (pH 6-7 i 0,5% humusa). To su aluvijalna tla naslonjena na Bilogoru na kojima dobro uspijevaju vinova loza, duhan i kamilica. Većina tih poljoprivrednih površina zasijana je kukuruzom koji se u kolovozu tako naglo osuši da se ne stigne spremiti kao silažna hrana za stoku. Ozbiljne posljedice globalnog zatopljenja  vidljive su i na ostalim biljnim kulturama. Stariji agronomi vrlo dobro to uočavaju.

Stoga preporučamo poljoprivrednicima koji razmišljaju o novim proizvodnjama, a imaju takve sušne terene siromašne humusom, proizvodnju lavande koja će u tim uvjetima dati puno veću ekonomsku dobit po jedinici površine.  

Anđela Hodalić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik