Radovi u maslinicima
Ožujak je vrijeme najintenzivnijih radova u maslinarstvu (sadnja, gnojidba, zaštita i rezidba), stoga kao podsjetnik maslinarima neka posluže sljedeće preporuke.
Sadnja
Zemljište na kojem će se saditi maslina bilo je potrebno još u kolovozu-rujnu izrigolati do dubine 70-80 cm, a neposredno pred sadnju iskopati jamice dimenzije 40x40x40 cm. Saditi se može i bez rigolanja, ali u jame koje se kopaju ranije, a ne neposredno pred sadnju i čija dimenzija je 80 x 80 x100 cm. Na dno iskopane jame stavlja se sloj sitne zemlje, na njega mješavina zrelog stajnjaka i mineralnog NPK gnojiva formulacije i količine koja će se odrediti nakon provedene kemijske analize tla. Gnojivo se pokriva slojem od 10 cm sitnog tla kako korijenje ne bi došlo s njim u direktan kontakt.
Maslina se najčešće sadi uzgojena u posudi (kontejneru), dakle sa grumenom zemlje koji se ne odvaja od korijena, te je preporuka nekoliko dana prije sadnje tlo u posudi ne zalijevati, a prilikom vađenja sadnice iz posude, korijenje koje je u malom prostoru posude bilo stisnuto i sklupčano potrebno je rastresti, a po mogućnosti i škarama obnoviti. Pri sadnji treba osigurati za svaku sadnicu po jedan kolac, koji joj služi kao oslonac, naročito na položajima izloženim jakim vjetrovima, osobito buri. Kolac se postavlja uz sadnicu tako da bude iznad tla najmanje jedan metar, u smjeru najjačeg vjetra. Sadnica se veže uz kolac na osmicu, na dva do tri mjesta rastezljivim gumenim vrpcama koje ne oštećuju deblo sadnice pri gibanju, naročito pri jakoj buri. Sadnica se sadi tako duboko da tlo oko sadnice bude u razini okolnog tla ili nešto dublje. Oko sadnice se zasipa sitna i rahla zemlja koja se zagazi, te oblikuje zdjelica koja služi kod zalijevanja sadnica.
Redovitu rodnost osiguravamo osim dobrom i pravovremenom pripremom terena, pravilnom sadnjom i pravilnim odabirom sorti i njenih oprašivača. Najčešća sorta uljarica koja se sadi na našem području je Oblica. Njen oprašivač je Drobnica, Uljarica i Levantinka, a u nasadima stolnih sorti Picholine i Ascolana tenera. Preporučene sorte uljarice i one mješovitih svojstava za područje naših otoka i njen obalni dio bile bi uz Oblicu još Drobnica, Slivnjača, Karbunćela, Puljizica, Lastovka i Levantinka, te Leccino, Coratina, Cucco i Carolea, a za kontinentalni dio županije Drobnica, Karbunćela i Krvavica, a od stranih za sva područja još Leccino, Cucco i Itrana.
Gnojidba
Vrijeme je prve od dvije prihrane dušičnim gnojivom, koje se obavlja početkom novog godišnjeg ciklusa rasta i razvitka masline (vegetativni rast, resanje i cvatnja masline). Sada se dodaje polovica količine dušičnog gnojiva. Drugo prihranjivanje provodi se pred cvatnju (kraj travnja, početak svibnja) i njime se maslini osigurava dušik za razdoblje nakon oplodnje cvijeta. Dušična gnojiva za prihranu jesu: UREA (46% dušika) i KAN (27% dušika). Poželjno ih je plitkom obradom unijeti u tlo da bi brže i lakše došla u zonu korijena, a da bi gubici (sunce, kiša, korov) pri tom bili najmanji. Količina gnojiva dodaje se prema godinama starosti stabla, te prema veličini krošnje i prošlogodišnjeg uroda. Radi orijentacije o količini može poslužiti podatak da maslinu koja je dala do 10 kg plodova treba prihraniti sa 0,3 kg/st Uree ili 0,5 kg/st Kan-a, onu koja je dala prirod od 30 -40 kg/stablu treba prihraniti sa 1,0 kg/st Uree ili 2,0 kg/st Kana-a, stablo masline koje je vrlo dobro rodilo, dakle, dalo nam je od 60-80 kg plodova treba nagraditi sa 2,0 kg/st Uree ili 3,0 kg/st Kan-a. Maksimalna količina za stabla čija rodnost prelazi 100kg bila bi 3,0kg/st Uree ili 4,0 kg/st Kan-a.
Rezidba
Rezidba za uzgoj počinje od sadnje maslinika do potpunog oblikovanja krošnje, tj. do trenutka kad stablo dođe u puni rod. Na koji uzgojni oblik ćemo se odlučiti ovisi o mnogo čimbenika, ali jedan od presudnih kojim se moramo rukovoditi je svijetlo kojem moramo omogućiti dolazak na svaku mladicu. Opće je pravilo da se krošnja u prvim godinama uzgoja uopće ne orezuje ili se vrlo malo orezuje. Ako se mlada stabla jako orezuju, produžuje se vrijeme do početka rodnosti i potiče stvaranje suvišnih drvnih izboja te se remeti odnos između krošnje i korijenova sustava. Pravilno orezana stabla već u trećoj ili četvrtoj godini donose plod.
- odstrane vodopije i izdanci,
- izjednači razvoj različitih dijelova krošnje,
- odstrane izboji koji se križaju preko krošnje s jednog na drugi kraj,
- odstrane bočni izboji na deblu ako se želi uzgojiti samo jedno deblo,
- smanji konkurencija između bočnih izboja i provodnice krošnje ili grane.
Kod masline u rodu pri rezidbi treba:
-
odstraniti sve vodopije
-
prorijediti drvne izboje (one najslabije i one najbujnije),
-
prorijediti dio rodnih izboja,
-
prorijediti gustu krošnju, odnosno granu,
-
ukloniti izrođene grane tzv. rezom unatrag.
Nema savršenog uzgojnog oblika koji bi zadovoljio sve želje maslinara, jer svaki uzgojni oblik ima svoje prednosti i mane. Često i sorta određuje oblik krošnje, stoga prirodni rast ne treba tjerati na nemoguće. U našim klimatskim uvjetima najraširenija je vaza (kotlasti oblik).
Čađavica masline
U dobro orezanim maslinicima manja je mogućnost pojave čađavice koju uzrokuje veći broj gljivica koje napadaju stablo masline zaraženo prvenstveno štitastim ušima koje luče mednu rosu. Zaraza se sprečava i blagovremenim uništavanjem štitastih ušiju, ali ukoliko je do zaraze došlo suzbija se na jedan od sljedećih načina:
1. Ispiranjem medne rose 0,1% -tnom otopinom deterđenta na bazi limuna (Likvi,Čarli) u tekućini ili 2 %-tnom UREOM koja je kompatibilna sa insekticidima i fungicidima koji se koriste protiv štitastih ušiju i čađavice.
2. Premazivanjem napadnutih dijelova grana sljedećom otopinom: u100 litara vode otopi se 5 kg zelene galice i 15 kg gašenog vapna.
3. Prskanjem sa sredstvima na bazi bakra ( bordoška juha 1 %, Cuprablau Z 1 % i dr. ).
Prskanje se vrši do početka vegetacije (ožujak).
0 comments
Write a comment