Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Nakon 28. ožujka o.g. (odnosno u posljednjih 9 dana) najviše su dnevne temperature zraka na mjernom lokalitetu Trnovčak u zapadnom dijelu Županije (općina Štrigova) veće od +14,8°C (uz najvišu izmjerenu vrijednost +23,2°C)! U takvim uvjetima bilježimo već od prvih dana mjeseca travnja početak bubrenja i razvoj "vunastog pupa", poglavito na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama). U narednim nekoliko dana još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama +23°C, uz manje intenzivan vjetar, a oborine su moguće u petak (8. travnja o.g.)!

Zbog iznadprosječnih količina oborina tijekom svibnja protekle 2015. godine ponovno je vidljiv značajni potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju, naročito na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi.

Zbog ranijeg početka vegetacije u prosjeku 10tak dana u odnosu na prosječne sezone vinogradare upozoravamo na redovite preglede vinograda radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinja, uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon). 

Već s razvojem "vunastog pupa" i pojavom prvih listića u vinogradima gdje se ranijih godina pojavljivala pepelnica (Erysiphe necator)  potrebno je provoditi mjere zaštite sumporom (vidi Tablicu 2.).

Tablica 2. Pripravci na osnovi sumpora koji se koriste u vinogradarstvu:

*u stadiju bubrenja pupova uz pojavu prvih listića moguće je koristiti gornju dozu sumpornih pripravaka registriranih za suzbijanje pepelnice (5 kg ili lit./ha) te uz smanjeni volumen škropiva (200-250 lit./ha) dobiti dobru učinkovitost na lozine grinje šiškarice!

Dobar postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice očekujemo kada su naknadno dani suhi sa najvišim temperaturama zraka od +16° do +24°C (npr. narednih nekoliko dana bez jačeg vjetra)!

Nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) se temelje na preventivnoj primjeni organskih fungicida navedenih u Tablici 3.!

Nakon početka vegetacije najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Prvo tretiranje se provodi veličine 1-2 cm, a naknadno se nakon prosječno 8-12 dana isto ponavlja.

Tablica 3. Neki organski površinski pripravci za preventivnu zaštitu vinove loze od crne pjegavost:

*pripravku Cadillac 80 WP prestala je važiti registracija, a krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha je 1.7. 2016.

Prema iskustvima iz ranijih sezona na nekim se lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. Chardonnay, Muškat), a kako su u našoj zemlji još sredinom 2009. godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (u Tablici 4.), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia), a nekim razvijenim europskim zemljama se preporučuju za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije. Kod vrlo jakog napada gusjenica na pupove vinove loze moguće je koristiti i kombinirane insekticide (Chromorel-D, Nurelle D EC), koji su u našoj zemlji registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca i štetnih cvrčaka u vinogradarstvu!

Tablica 4. Djelatne tvari koje su u Republici Hrvatskog dopuštene za primjenu u vinogradarstvu, a u razvijenim su zemljama okruženja dopuštene za suzbijanje štetnih gusjenica (Boarmia, Noctuidae) na pupovima u bubrenju (prema Bohren i sur., 2014):

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr