Obrada hidromorfnih tala za sjetvu uljane repice
Preduvjet je kvalitetno obavljeno prašenje strništa iza žetve ozimih žitarica. U strukturi sjetve na OPG-ima preporuča se da uljana repica bude zastupljena u odnosu na ostale ratarske kulture najmanje 20 do 30 %.
Temeljne postavke obrade tla, odnosno, zahvata u oraničnom sloju tla jesu:
- antropogeni utjecaj i stvaranje antropogenog sloja mehaničkim zahvatom u pedosferi na dubini 25 -30 cm,
- stvaranje povoljnih vodozračnih odnosa u tlu
- uništavanje biljnog pokrova (samonikle korovske flore na strništu)
- stvaranje uvjeta za unošenje mineralnih ili organskih gnojiva u tlo.
- popravljanje fiziološkog, kemijskog i biološkog kompleksa tla.
Osnovna obrada tla najčešće se provodi na teškim hidromorfnim tlima oranjem na dubinu 25-30 cm. Dubina oranja zavisi od: dubine oraničnog (humusnog sloja ) tla, od stanja podzemnih voda, teksture tla, nagiba terena i zahtjeva kulture, u ovom slučaju uljane repice.
Tijekom kolovoza mjeseca 2017. godine na području sisačke Posavine, gdje prevladavaju teška hidromorfna tla bila su unatoč suše dva kratka kišna razdoblja. Iz iskustva, preporuča se poslije svake kiše dodatno tanjuranje strništa kao pripremu za osnovnu obradu tla, tj, oranje. Ovim načinom prekida se kapilaritet tla i njegovo isušivanje te se postiže tvz. efekt „otpuštanja tla“. Ovakvim pristupom postiže se nekoliko povoljnih fizikalnih efekata u tlu:
- povećanje volumena i mikropora u površinskom sloju tla
- manji otpor tla pri oranju
- regulaciju vodozračnih odnosa u površinskom sloju tla
- povećanje mikrobiološke aktivnosti, što povoljno utječe na početnu mineralizaciju organske tvari (žetvenih ostataka ).
- provociranje nicanja korova
Vizualnim pregledom proizvodne površine stječe se dojam da je tlo i unatoč male količine oborina koja je pala, napilo se poput spužve i opustilo se, te je kao takvo u određenom momentu povoljno za oranje. Navedeno se lako možemo provjeriti štihačo, zakopavši je u tlo na dubinu 25 do 30 cm ili povlačenjem probne brazde.
Na tlima na kojima se nije postupilo na ovaj način tlo je i dalje zapečeno s vidljivim pukotinama u površinskom sloju. Tlo je nepogodno za oranje zbog velikih mehaničkih otpora.
Oranje je kvalitetno kada se brazda mrvi. Kada puca i lomi se u komade, to je loše oranje sa velikim otporima u tlu te otežanom daljnjom pripremom za sjetvu.
Čim je izvršeno oranje brazda mora biti odmah zatvorena s jednim ili dva prohoda tanjuračom uz unošenje mineralnog gnojiva, kako bi se spriječilo isušivanje tla. Zatvaranje preorane brazde izvršiti ćemo kod hidromorfnih tala, onda kad je moguće postići efekt mrvljenja i rasipanja granulata, sve do praškaste strukture. Ako je tlo prevlažno, nevalja, plastično je. Busenje se oblikuje u oblutke različite granulacije. Ako je presuho oblutci se vrte i „šrotaju“. Niti u jednom slučaju nemamo praškaste komponente koja je itekako potrebna u sjetvenom sloju tla, pogotovo kod biljaka sitnog sjemena, kao što je uljana repica.
U našim proizvodnim uvjetima optimalni rokovi za sjetvu uljane repice su od zadnje dekade kolovoza pa sve do zadnje dekade rujna.
Zbog suše u kolovozu često izostaju navedeni radovi pa se kasnije priprema tlo i sije uljana repica što može prouzročiti dosta negativnih posljedica.
Kod ovakvog pristupa obradi hidromorfnih tala za sjetvu uljane repice, preostaje nakon kiše plitko brananje, sjetva te obavezno valjanje. Valjanjem se postiže bolji kontakt sjemena s tlom te brže i ujednačeno nicanje usjeva.
Od fenofaze klijanja i nicanja pa sve do završetka formiranja rozete biljci uljane repice potreban je kvalitetan supstrat za brzi razvoj i rast korjenove mase. Ovakvim načinom obrade i pripreme tla to se postiže. Biljke uljane repice snažnog korijena i zadovoljavajućeg sklopa usjeva, garancija su kvalitetnog i brzog razvoja u proljeće te postizanja očekivanog visokog uroda.
Marijan Matokanović, dipl. ing. agr
0 comments
Write a comment