Mada pšenica, kao ni većina ratarskih kultura ne pripada među visoko dohodovne kulture njezin uzgoj je jako važan zbog njezine namjene (prehrana ljudi, stočna hrana).
Tablica 1. Površine i prinosi pod pšenicom od 2004.-2016. godine u RH (podaci Državni zavod za statistiku)
|
GODINA |
PŠENICA |
|
|
POVRŠINA (ha) |
PRINOS(t/ha) |
|
|
2004. |
162634 |
4,9 |
|
2005. |
146253 |
4,1 |
|
2006. |
175551 |
4,6 |
|
2007. |
175045 |
4,6 |
|
2008. |
156536 |
5,5 |
|
2009. |
180367 |
5,2 |
|
2010. |
168507 |
4,0 |
|
2011. |
149797 |
5,2 |
|
2012. |
186949 |
5,3 |
|
2013. |
204506 |
4,9 |
|
2014. |
156139 |
4,2 |
|
2015. |
140986 |
5,4 |
|
2016. |
168029 |
5,7 |
|
PROSJEK |
167023 |
4,89 |
Najviše obradivih poljoprivrednih površina u navedenom periodu pšenica je zauzimala 2013. godine 204.506 ha, a najmanje 2015. godine kad sa samo 140.986 ha.
Posljednjih nekoliko godina, pogotovo od uvođenja Kodeksa o otkupu žitarica i uljarica (14. studeni 2014. godine), mnogobrojni poljoprivredni proizvođači u dvojbi su da li proizvoditi pšenicu i koji sortiment? Ove godine objavljen je Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine (NN 64/2017 od 05.07.2017.) koji još detaljnije dijeli pšenice po klasama.
Tablica 2. Parametri kvalitete i kvalitativne klase pšenice
Prva važna odluka poljoprivrednih proizvođača je koju sortu pšenice izabrati. Poznato je da na tržištu postoje visokoproteinske i visokoprinosne sorte (sortiment pšenica na području RH s opisom sorata – stranice Savjetodavne službe-ratarstvo-sortiment pšenice). Ukoliko težimo proizvodnji visokoproteinskih sorata trebamo biti svjesni da te sorte nemaju genetski potencijal za ostvarenje visokih prinosa, dok je kod visokoprinosnih sorata situacija s proteinima suprotna. Budući da pšenica pripada u porodicu trava, visina prinosa ovisna je o količini oborina tijekom vegetacijske sezone. Pšenica najviše prinose ostvaruje u područjima s količinom oborina od 500-700 mm/m² koje su pravilno raspoređene. U proizvodnim godinama kad bilježimo povećanu količinu oborina ostvareni prinosi su viši, međutim postotak proteina je manji i obrnuto. Osim odabira sorte, vremenskih prilika i roka sjetve na kvalitetu pšenice veliki utjecaj imaju stanje tla i provedena agrotehnika tijekom vegetacijske sezone pšenice. Ukoliko je sadržaj humusa i pH tla na koje posijemo pšenicu nizak ne mogu se očekivati visoki prinosi dobre kvalitete zrna pšenice. U prošlogodišnjoj sjetvi ozimih žitarica veliki broj poljoprivrednih proizvođača sjetvu je obavio izvan optimalnih rokova (10. – 30. listopad) što je zbog hladne zime, pomanjkanja oborina u kritičnim fazama razvoja pšenice uzrokovalo smanjeno busanje te u konačnici smanjenje ostvarenih prinosa. Pravovremena zaštita pšenice od bolesti i štetnika i gnojidba (pogotovo dušikom) jako su bitni u ostvarenju visokih prinosa po jedinici površine.
Pšenica jedna od najstarijih kultura, koja po proizvodnji žitarica zauzima drugo mjesto u svijetu zasigurno još dugo vremena bez obzira na cijenu ili ostvarenu dobit neće nestati s naših oraničnih površina.
Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
Viša stručna savjetnica