Obavijest vinogradarima! 13.03.2019.
Vremenski uvjeti zbog neočekivano toplog i suhog razdoblja u protekloj veljači (mjesečna je temperatura bila +5°C veća od očekivanog mnogogodišnjeg prosjeka), a isto bilježimo u prvoj dekadi mjeseca ožujka o.g. (+5°C), pogodovali su radovima u vinogradima pa je većina vlasnika već završila zimsku rezidbu!
Tijekom i krajem rezidbe zdravstvenim pregledima vinograda ocjenjujemo stupanj zaraze uzročnicima bolesti drva (vidi Tablicu 1.) i moguću pojavu prezimljujućih stadija nekih neželjenih organizama životinjskog podrijetla (fitofagne grinje i štetni kukaci) (vidi Tablicu 2.)!
Tablica 1. Neki uzročnici bolesti drva vinove loze čije simptome pronalazimo u Međimurskom vinogorju:
Biljna bolest |
Uzročnik bolesti |
Učestalost pojave |
crna pjegavost |
Phomopsis spp. |
vrlo česta |
apoplektično venuće ili eska |
Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea |
česta |
sušenje krakova trsa |
Eutypa lata |
pojedinačno |
upala kore |
Botryosphaeria obtusa |
? |
bakterijski rak |
Agrobacterium tumefaciens |
vrlo rijetko |
Zbroj prosječne temperature zraka (>0°C) od početka kalendarske godine bio je krajem prvog tjedna mjeseca ožujka o.g. veći od 230°C, pa na nekim vinskim sortama bilježimo „plač“ ili „suzenje“ vinove loze (npr. Rajnski rizling). U vrijeme i krajem zimske rezidbe na zaraženoj se rozgvi prepoznaje jedna od dominantnih gljivičnih bolesti vinove loze protiv koje svake godine poduzimamo usmjerene mjere zaštite: crna pjegavost (Phomopsis spp.). Vanjski dio kore "izbjeljuje" (ispod kore ulazi zrak), a do samog početka vegetacije na površini se pojavljuju crne točkice (piknidi), koji vrhom izbijaju iz površinskog dijela kore. Valja spomenuti da i neke druge gljive mogu u određenim uvjetima uzrokovati izbjeljivanje rozgve (npr. Botrytis cinerea, Macrophoma flacida, Sphaeropsis malorum i dr.). Početkom vegetacije vinograda, iz opisanih crnih točkica se oslobađaju piknospore na osjetljivo zeleno tkivo, te su uz dovoljno vlage moguće primarne zaraze. Oslobađanje infektivnih piknospora počinje u hrvatskim kontinentalnim vinogorjima tijekom travnja, najjače je u svibnju i prvoj polovici lipnja. Tada su potrebne usmjerene kemijske zaštite preventivnom primjenom djelotvornih i registriranih anorganskih i organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ako u tom razdoblju bilježimo česte i dugotrajne kiše, povoljniji su uvjeti razvoja crne pjegavosti.
VAŽNO: U višegodišnjem razdoblju (2004.-2014.) u Međimurskom vinogorju od razvojnog stadija B do stadija E (bubrenja pupova do pojave prvih razvijenih listića), odnosno od sredine travnja do sredine svibnja, padne prosječno 55,4 mm kiše tijekom prosječno 10,5 kišnih dana! Takvi meteorološki prosjeci pogoduju jačem razvoju crne pjegavosti u slabije zaštićenim vinogradima! U tom su razdoblju, prema istraživanju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, najčešće prve ili primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti! Optimalni uvjeti razvoja crne pjegavosti su temperature 20° do 23°C, močenje biljnih organa i relativna vlažnost zraka 98-100 %. Ipak, prve zaraze su moguće ako se u rasponu temperatura od 8 do 18°C vlaga na osjetljivim mladim zelenim organima loze zadržava barem od 7 do 13 sati! Spoznaja da se crna pjegavost ne može suzbijati kurativno (nakon zaraze) samo otežava vjeru vinogradara za brzom sanacijom bolesti. Jednom kad se crna pjegavost "uvuče" u nasade teško je očekivati da samo kemijska zaštita tijekom nekoliko sezona "liječi" lozu od ove bolesti. Vrlo su važne sve preventivne mjere biljne higijene: (1.) iz nasada uklanjati svu zaraženu rozgvu nakon zimske rezidbe i spaljivati, (2.) tijekom rezidbe ostavljati što je moguće više zdravih lucnjeva i reznika, (3.) provoditi uravnoteženu organsku i mineralnu gnojidbu temeljem analiza zemljišta i preporuka stručnjaka.
VAŽNO: Prošle smo sezone u prvoj polovici svibnja zabilježili u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja (mjerni uređaj iMetos u vinskoj sorti Rajnski rizling uzgajanoj na području općine Štrigova) čak 129,0 mm oborina, prilikom čega je vlaženje biljnih organa trajalo 4.625 minuta (prosječna je temperatura zraka u spomenutom razdoblju bila 17,2°C, uz srednju relativnu vlažnost zraka 84,0 %!), pa ponovno pred ovogodišnji početak vegetacije vinove loze možemo često vidjeti simptome crne pjegavosti (Phomopsis spp.)!
Osim uzročnika bolesti drva vinove loze, u prvim zdravstvenim pregledima nasada pred početak vegetacije ocjenjujemo i moguću kritičnu populaciju nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. fitofagne grinje, štetni kukci) (vidi Tablicu 1.).
Tablica 2. Prvi pregledi vinograda prije ili početkom vegetacije na ekonomski značajnije neželjene organizme životinjskog podrijetla (fitofagne grinje, štetni kukci):
Neželjeni organizam |
Mjesto kontrole (biljni organ) |
Stadij neželjenog organizma |
Kritični broj |
štetne gusjenice sovice i grbice (Noctuidae, Boarmia) |
pupovi, ispod kore |
gusjenice |
2-3 % oštećenih pupova |
štitaste uši (Eulecanium, Pulvinaria) |
rodno drvo i ispod kore panja |
štitovi |
prva pojava |
grinje šiškarice (Calepitrimerus, Colomerus) |
bazalni (donji) pupovi |
prezimljujuće jedinke |
vidljive samo povećanjem 20x (pojava prethodne sezone) |
američki cvrčak (Scaphoideus titanus) |
dvogodišnje drvo |
zimska jaja |
pojava simptoma zlatne žutice prethodne sezone |
Neke štetne organizme teško pronalazimo i vidimo ih tek pažljivim pregledom određenih dijelova vinove loze pomoću lupa u laboratoriju (npr. grinje šiškarice, zimska jaja američkog cvrčka), pa na procjenu njihove moguće prezimljujuće populacije utječe učestalost pojave iz prethodne sezone! Ovisno o kritičnoj brojnosti štetnih organizama navedenih u Tablici 2. u prvim usmjerenim zaštitama vinograda planirati primjenu dopuštenih akaricida i/ili insekticida s propisanim ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Moguće je u prvoj usmjerenoj zaštiti od crne pjegavosti u vrijeme prije i/ili početkom bubrenja pupova koristiti neki od dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Bakarni fungicidi su ograničeni u integriranom vinogradarstvu (godišnje 3-4 kg djelatne tvari/ha), ali je njihova primjena naročito smislena u nasadima s jačom pojavom najčešćih bolesti drva vinove loze (vidi Tablicu 1.): (1.) apoplektično venuće ili eska vinove loze (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea), (2.) sušenje krakova trsa (Eutypa lata) i (3.) upala kore vinove loze (Botryosphaeria obtusa)! Također bakrene je pripravke smisleno koristiti početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens) (tada prije otvaranja zimskih pupova koristiti pojačanu koncentraciju nekog od dopuštenih bakarnih fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Moguće je umjesto pojedinačnih bakarnih fungicida, pred početak vegetacije vinove loze koristiti povišenu koncentraciju gotove tvorničke mješavine bakra + parafinskog ili mineralnog ulja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) smatramo opravdano primijeniti u manjim vinogradima, gdje se u prvim aplikacijama mogu koristiti klasične leđne prskalice s usmjerenim utroškom škropiva. Na taj se način rozgva može kvalitetno "natopiti", pa su manji gubici bakarne otopine na zemljište.
Preporučene mjere kasno-zimskog tretiranja vinograda preporučujemo obaviti ubrzo nakon zimske rezidbe (naročito ako ima puno rana od rezidbe promjera većeg od 2 cm), u razvojnom stadiju početka bubrenja pupova vinove loze. Birati dane bez jačeg vjetra, s dnevnim temperaturama zraka većim od 5°C, a nakon primjene povišenih koncentracija mineralnog/parafinskog ulja temperatura zraka ne bi trebala padati na negativne vrijednosti! Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!
Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr
0 comments
Write a comment