Jaka pojava žitnog pivca na ljulju
Žitni pivac (Anisoplia spp.) je štetna vrsta koja spada u porodicu listorožaca (Scarabaidae).
Kroz svoju dugogodišnju praksu nisam se susretala s pojavom ove štetne vrste na području Bjelovarsko-bilogorske županije sve do ove godine.
Izlaskom na teren po pozivu poljoprivrednika iz sela Dišnik na parcelama pod ljuljem pregledom je utvrđeno i preko 20 imaga po m² i to na većem dijelu pašnjaka.
Radi se o kornjašu čija je veličina od 12-15 mm, pokrilje je kestenjaste boje, a na gornjem dijelu uz nadvratni štit ima tamniju četvrtastu mrlju.
Štetnik ima dvogodišnji razvoj. U tlu prezimljava kao grčica (ličinka bijele boje sa tamnom glavom, čiji razvoj traje do 22 mjeseci). Odrasli se javljaju tijekom lipnja i srpnja i dobri su letači, literatura navodi da mogu preletjeti i do 12 km. Ženke odlažu jaja u tlo, najčešće na strništima, tako da nije dobra uzastopna sjetve žita.
Ovaj kukac najčešće se javlja u stepskim dijelovima Moldavije, južnim dijelovima Rusije,Turskoj i dr.
Prema podatcima iz literature pojava žitnog pivca veže se uz sušnije godine, no ova godina to svakako nije. Obzirom da je riječ o termofilnoj vrsti Izrazito visoke temperature koje su vladale u drugoj polovici lipnja vjerojatno su pogodovale ovoj jakoj pojavi.
Hrani se biljkama iz porodice (Poaceae). Na klasovima strnih žita hrani se zrnjem u doba mliječno-voštane zriobe. Na pšenici jedan odrasli insekt može oštetiti i do 10 klasova.
Velika populacija ovog štetnika uočena je na ljulju koji se nalazio u fenofazi mliječno-voštane zriobe.
Grčice prave štete u tlu na korijenu. Praćenje pojave žitnog pivca vrši se kao i za ostale zemljišne štetnike pregledom tla. Kritičan broj je 20 grčica/m² prije sjetve žitarica ili 3 grčice/m² prije sjetve okopavina.
Kemijsko suzbijanje odraslih oblika potrebno je provoditi kad se utvrdi 3-5 odraslih oblika/m² u doba mliječne zriobe žita.
Pravilnom agrotehnikom može se spriječiti jaka pojava štetnika. Jedna od agrotehničkih mjera je rano zaoravanje strništa jer ženke odlažu jaja tijekom kolovoza u tlo. Time se može uništiti preko 50 % odloženih jaja kao i malih grčica. Druga važna agotehnička mjera je pravilan plodored.
Za kemijsko suzbijanja hrušteva, dozvolu u RH imaju na nekim ratarskim kulturama samo sredstva za suzbijanje zemljišnih štetnika i to tretiranje tla .
Sve navedene činjenice od kritičnih brojeva pa sve do suzbijanja odnose se na strna žita.
Pojava na ljulju koji je dio pašnjaka koji se ne preorava, upozorava nas na praćenje ovog štetnika i slijedećih godina kako na toj kulturi, tako i na strnim žitima.
Jadranka Berić, dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr
Izvor:
https://www.agroklub.com/ratarstvo/zitni-pivci/5358/
http://www.agroatlas.ru/en/content/pests/Anisoplia_austriaca/index.html
0 comments
Write a comment