Obavijest proizvođačima soje
Važniji razlog povećanja interesa poljoprivrednika za sjetvom soje bile su informacije u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine radi provođenja poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”. Soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik, te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: U novom programskom razdoblju (od 2023. godine) nema više “zelenih plaćanja”, a jedna od operacija u dobrovoljnom stupu “Eko sheme” je “Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina”! Jedna od kultura koju poljoprivrednici mogu birati u ovoj operaciji je sjetva soje!
Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).
Završetak zime 2022./23. u Međimurju je obilježilo iznadprosječno toplo razdoblje, naročito u danima 08.-24. ožujka! Ipak, nakon 3. travnja o.g. zbog sjevernih zračnih strujanja značajno je zahladnilo, a naknadno su od 05.4.-11.4. bilježene niske i negativne jutarnje temperature (u četiri navrata). U danima 13.4.-18.4. 2023. kiša je padala svakodnevno na području cijelog Međimurja, ali u različitim količinama: na području zapadnog dijela je zabilježeno dvostruko više oborina (npr. na lokalitetu Železna Gora ukupno je tada izmjereno 90,4 mm) u odnosu na istočni dio Županije (npr. na lokalitetu Donja Dubrava 43,2 mm)! Tih je dana osvježilo pa su prosječne temperature zraka iznosile svega 6,4°-8,7°C!
Tek u danima 20.4.-24.4. bilježimo pravo proljetno i sunčano razdoblje, s najvišim temperaturama zraka 19,1°-23,5°C! Temperatura zemljišta je tih dana na 7 cm dubine u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu bila u rasponu od 11,7° do 13,9°C, a zasićenost vlagom u istom je razdoblju 36,3-32,3 %! Stoga su tek u drugoj polovici proteklog tjedna proizvođači soje sijali svoje površine.
Korovna flora soje tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Tijekom jučerašnjeg dana najavljena kiša je ponovno padala na području cijelog Međimurja: najmanje količine su izmjerene u istočnom dijelu (npr. 10,6 mm u Donjoj Dubravi), a značajno veće količine oborina u zapadnom dijelu Županije (npr. 34,4 mm u Železnoj Gori)! Manje količine oborina očekujemo i tijekom današnjeg popodneva. Zbog sjevernoj vjetra i naknadno vedrih noći naredna će jutra biti svježa (uz temperature svega 2°-6°C)! Porast dnevnih temperatura na vrijednosti 20-24°C očekujemo krajem ovog tjedna (28.4.-30.4.)!
Uz dobru pred-sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!
Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!
Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.