Obavijest proizvođačima uljane repice
Premda su ranijih godina optimalni rokovi sjetve uljane repice u našim krajevima smatrani zadnji dani u trećoj dekadi kolovoza i tijekom prve dekade mjeseca rujna, zbog globalnih klimatskih promjena proizvođači ove kulture sjetvu obavljaju i kasnijih dana. Tako je ove sezone zbog nedostatka oborina i vrlo visokih temperatura zraka (uglavnom u rasponu 30,3°-36,1°C u danima 25.8.-08.9.) sjetva obavljana tek nakon oborina zabilježenih 09.9., ili tek nakon pet uzastopno kišnih dana (12.9.-16.9.), od kojih je vlažnost zemljišta na dubini 7 cm porasla sa 17,9 % na 37,9 % (a temperatura se pritom spustila sa 23,8° na 13,7°C)!
Usjevi uljane repice posijani u drugoj polovici mjeseca rujna o.g. niknuli su tijekom narednih deset-ak dana pri prosječnim dnevnim temperaturama zraka 14,2°-19,5C°! Naknadno je u prvoj polovici listopada o.g. vlaga i optimalna toplina omogućila nesmetani početni rast i razvoj usjeva uljane repice (vidi Tablicu 1.)!
Tablica 2. Neki mjerni podatci tijekom prve polovice mjeseca listopada 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 14.10. 2024. u 6.00 h):
| Mjerni lokalitet | Oborine (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna temperatura zraka | Prosječna vlažnost zraka |
| Mursko Središće | 72,0 mm | 7.615 minuta | 13,11°C | 85,74 % |
| Donja Dubrava | 79,4 mm | 6.490 minuta | 13,29°C | 78,74 % |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!
U naredna četiri dana očekujemo najviše temperature zraka u rasponu 14-16°C, a nove oborine moguće su krajem ovog tjedna (17.10./18.10.)! Osim početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice iznadprosječno topli uvjeti krajem rujna i tijekom prve polovice listopada o.g. pogoduju mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!
Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!
Proteklih smo sezona bilježili i masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice (već krajem rujna ili tijekom mjeseca listopada)! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice kao postrnom ili pokrovnom usjevu (za “zelenu gnojidbu”). U svega nekoliko toplijih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni “golobrst” nezaštićenih usjeva uljane repice!
VAŽNO: Budući je tretiranje sjemena uljane repice sistemičnim insekticidima iz skupine neonikotinoida, koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom još od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela, proizvođači uljane repice ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim kemijskim ili biljnim (botaničkim) insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Postrni i pokrovni usjevi su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine: primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica i Raphanus (npr. uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda! Ovisno o sastavu takvih usjeva i osjetljivosti vrsta moguća je pojava jesenskih štetnika i na takvim parcelama (naročito neželjene vrste: repičina osa listarica)!
Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite dnevne, tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih “jesenskih” štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.