Dosadašnji ožujak je obilježilo vrlo promjenljivo meteorološko razdoblje: neobično je toplo bilo u prvih 12 dana kada su najviše dnevne temperature bile u rasponu 16,2°-21,1°C. Naknadno je tijekom pet dana 13.3.-17.3. 2025. padala kiša u različitim količinama (od 27,2 mm do 51,0 mm), a zbog sjevernih zračnih strujanja jako je zahladnilo u danima 17.3.-19.3. o.g. (tada su ponovno izmjerene negativne noćne vrijednosti)! Posljednjih tjedan dana prave su proljetne dnevne vrijednosti temperature zraka s rasponom 16,9-21,2°C a povremeno od proteklog vikenda pada kiša (od 23.3.-26.3. u količinama od 34,2 mm (zapadno Međimurje, npr. Železna Gora) do 40,0 mm (istočno Međimurje, npr. lokalitet Donja Dubrava)!
Temperatura tla na dubini 7 cm značajno je porasla nakon 8. ožujka o.g. s vrijednosti 9,0° u idućih pet dana na 10,3°C! Jednako tako s prolaskom hladne fronte spustila se u razdoblju 17.3.-21.3. do 5,7°C a naknadno nakon 23.3. vrijednosti topline zemljišta na 7 cm dubine iznose 10,5°-12,0C°! Pritom je sadržaj vlage u zemljištu na dubini 7 cm uglavnom u rasponu od 30,5 % do 39,4 %! Jači sjeverni vjetar obilježit će većinu današnjih sati, a narednih je dana moguće promjenljivo vrijeme s novim oborinama (29.3.-30.3.)! Najviše će dnevne temperature biti u rasponu 13-17°C, a početkom narednog tjedna jutra će biti nešto svježija (2-3°C)! U takvim su uvjetima već krajem prve dekade ovog mjeseca zabilježeni optimalni uvjeti temperatura i vlažnosti zemljišta da tržni proizvođači na dijelu svojih površina posiju rano korjenasto povrće.
Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa, Abutilon i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!
Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena registriranih i dovoljno selektivnih herbicida.
Oborine zabilježene u proteklim danima (13.3.-17.3. i 23.3.-26.3.) na svim županijskim mjernim mjestima neophodne su za klijanje i nicanje usjeva mrkve i peršina. Moguće je u narednom razdoblju na posijanim parcelama za mirnijih dana planirati i obaviti primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (npr. mrkva)! (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od početka 2019. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ranije je sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha bio je 3. lipnja 2018. godine)! U 2025. godini s tržišta se povlači metribuzin (registracija važi do 24.5. 2025., krajnji rok prodaja zaliha do 24.9. 2025., a krajnji rok za primjenu zaliha 24.11. 2025.)!
Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog “kemijskog onečišćenja”), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.