Posljednja uputa za zaštitu cime krumpira od uzročnika bolesti: krumpirove plijesni (Phytophthora) i koncentrične pjegavosti (Alternaria), te štetnih organizama životinjskog podrijetla (Leptinotarsa) upućena je gotovo prije dva tjedna (28.5. 2025.).
Nakon manje kišovitog i nešto “svježijeg” mjeseca svibnja od očekivanja, iznadprosječno vruće, sunčano i sparno razdoblje bilježili smo tijekom prvih osam dana mjeseca lipnja: najviše dnevne temperature zraka tih su dana u hladovini iznosili 30,4°-31,7°C.
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika cime krumpira tijekom mjeseca svibnju 2025. godine na nekim mjernim lokalitetima zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 43,2 mm | 7.195 minuta | 54,00 % | 15,80°C |
| Mursko Središće | 39,2 mm | 7.435 minuta | 70,74 % | 14,71°C |
| Donja Dubrava | 36,8 mm | 11.655 minuta | 62,16 % | 14,97°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
Proteklog je tjedna dominirao južni vjetar pa zadržavanje vlage zbog rose na većini mjernih mjesta nije bilo izraženo. Prema najavama tijekom proteklog vikenda (08.6.), nakon jačih udara sjevernog vjetra, zabilježena je manja količina oborina: samo na nekim mjestima u rasponu od 4,5 do 4,9 mm (npr. Vučetinec, Nedelišće, Orehovica), ali na većini mjernih lokaliteta tek od 0,4 do 2,5 mm (npr. (Železna Gora, Mursko Središće, Donja Dubrava, Kotoriba)! Manje količine oborina bilježene su i tijekom jučerašnjih jutarnjih i ranih prijepodnevnih sati: ali također u manjim količinama: od 0,6 mm (Donja Dubrava) do 2,0 mm (Železna Gora) (vidi Tablicu 2.)!
Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika cime krumpira u prvoj dekadi mjeseca lipnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 10.6. 2025. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 3,2 mm | 700 minuta | 56,00 % | 21,05°C |
| Mursko Središće | 4,4 mm | 1.195 minuta | 66,55 % | 20,70°C |
| Donja Dubrava | 3,0 mm | 2.085 minuta | 56,82 % | 21,04°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
S klimatskim promjenama mjesec svibanj postaje, uz rujan i lipanj, najkišovitije razdoblje u Međimurju (2011.-2020.) (121 mm)! No, to se u 2025. sezoni nije obistinilo: ukupno je oborina u proteklom mjesecu svibnju uz riječnu dolinu u središnjem dijelu Županije zabilježeno tek 53,1 % od očekivanog prosjeka (vidi Tablicu 1.). Prvi ovogodišnji toplinski udar zabilježili smo u prvom tjednu ovog mjeseca jer su najviše temperature zraka u hladovini svakodnevno bile u rasponu 30,4°-31,7°C (01.6.-07.6.)!
U narednih 6-7 dana očekujemo sve toplije vremensko razdoblje s rastom temperatura od 27°-30°C! Zbog takvih je meteoroloških uvjeta usjeve krumpira poželjno navodnjavati.
Tablica 3. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) mjereno od sredine zadnje dekade travnja (25.4.) u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”) (do 10.6. 2025. u 6.00 sati) (bez navodnjavanja kišenjem ili orošavanjem):
| Razdoblje/Bolest | Travanj (IV) | Svibanj (V) | Lipanj (VI) | Ukupno |
| *Phytophthora | 5 | 8 | 1 | 14 |
| **Alternaria | 6 | 12 | 5 | 23 |
*Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); **Alternaria = koncentrična pjegavost (Alternaria solani)!
Mjereno od nicanja usjeva krumpira svježije i manje kišovito svibanjsko, te vrlo vruće i sunčano početkom lipanjskog razdoblja, nisu naročito povoljni za epidemijski razvoj dviju najvažnijih uzročnika bolesti cime: krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani)! Premda smo u županiji uz riječne doline prve znakove ovih bolesti zabilježili u zadnjem tjednu proteklog mjeseca svibnja (Alternaria – 23.5. i plamenjača 30.5.), njihovog naknadnog epidemijskog širenja nema na pregledanim poljima!
U poljskom mikro-pokusu na tri sorte krumpira (Arizona, Esmee i Paradiso), na lokalitetu uz riječnu dolinu, na netretiranim se biljkama do jučerašnjeg dana pojavljuje koncentrična pjegavost (na sorti Arizona i Paradiso) i Y virus krumpira (na sorti Esmee). Zbog visokih su temperatura na sve tri sorte od 03.6. primijećene nežive promjene u obliku paleži lišća! Stoga na poljima krumpira koja se ne navodnjavaju kišenjem ili orošavanjem ocjenjujemo da postoji veća opasnost od pojave i širenja koncentrične pjegavosti (Alternaria) u odnosu na plamenjaču (Phytophthora) (vidi podatke u Tablici 3.)! Vruće i sparno razdoblje, bez puno oborina, povoljnu utječe na početne uvjete za razvoj koncentrične pjegavosti (Alternaria solani), a simptome ove bolesti pronalazimo od kraja mjeseca svibnja (23.5.) (npr. na sorti Arizona i Adora)! Pomoću prognoznog modela “TOMCAST” (za predviđanje koncentrične pjegavosti – Alternaria) na području uz riječne doline zbrojna je vrijednost od nicanja do jutros 23 (vidi Tablicu 3.), a zbog najavljenog vrućeg i sparnog razdoblja u narednih tjedan dana očekujemo jače naknadno (epidemijsko) širenje ove bolesti u slabije zaštićenim usjevima!
Na parcelama krumpira koja se navodnjavaju kišenjem ili orošavanjem preporučujemo nastaviti mjere zaštite od spomenute dvije bolesti cime krumpira (Phytophthora, Alternaria)! Kritična mjesta su depresije ma parcelama gdje se u krumpirištima zadržava voda, te uz riječne doline Mure i Drave gdje je duže vlaženje cime (rosa, magla)!
Stoga tržnim proizvođačima krumpira nadalje savjetujemo nastaviti redovitu kontrolu zdravstvenog stanja krumpirišta na kritičnim mjestima: uz depresije na poljima gdje se duže zadržava voda, u blizini mjesta sa odbačenim prošlogodišnjim gomoljima, te uz riječne doline Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga (rosa, magla)! Na uzročnike obje bolesti su jače osjetljive ranije i srednje rane sorte krumpira sa bujnijom cimom (npr. Riviera, Adora, Colomba, Primabelle, Bellarosa, Arizona, Vineta…)!
Preporučujemo istovremeno koristiti jedan od pripravaka protiv plamenjače (Phytophthora) sa jednim od specifičnih pripravaka za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria) (ili koristiti tvornički kombinirane pripravke registrirane za suzbijanje obje bolesti cime krumpira) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Razmake između aplikacija preporučujemo provoditi na 10-13 dana (izuzev na poljima koja se redovito ili tjedno navodnjavaju kišenjem ili orošavanjem – u tom slučaju skratiti razmake među aplikacijama 8-9 dana)!!
Stanje u polju: Na pokusnim parcelama u središnjem dijelu Županije gdje se redovito provode tjdne preventivne mjere zaštite, sa 40-ak različitih sorti krumpira (Agrico, HZPC, Europlant) većina sorti od kraja mjeseca svibnja i početkom lipnja traje cvatnja (05.6.), te nema znakova uzročnika bolesti.
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Preporučeni utrošak škropiva: na svakih 10 cm visine cime trošiti 100 litara škropiva/ha (prskalicama bez zračne potpore). Primjerice, cimu krumpira visine 40 cm prskati protiv uzročnika bolesti sa 400 lit./ha!
Zbog vrućeg proteklog lipanjskog razdoblja u prvom tjednu ovog mjeseca zabilježena je masovnija pojava ličinki prve ili prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa). Još uvijek preporučujemo nadalje pregledavati njihovu prvu pojavu i veću brojnost, te na vrijeme poduzeti mjere njihova suzbijanja. Na nezaštićenom polju na kojem je obavljena sadnja “farmerskog sjemena” ličinke krumpirove zlatice su krajem proteklog tjedna (05.6.) uništile >75 % lisne površine (npr. na sorti Bellarosa)!
Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske potvrđena je rezistentnost (otpornost) ovog štetnika na veći broj različitih skupina insekticida (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr). Nešto bolja učinkovitost očekuje se primjenom pripravaka iz skupine neonikotinoida (dopušten samo acetamiprid), zatim skupine diamida, semikarbazona i spinosina. Dobro je kombinirati i naizmjenično koristiti navedene skupine insekticida!
U prvim aplikacijama poželjno je dodati folijarna “bio-gnojiva” s naglašenim sadržajem aminokiselina i/ili morskih algi, a naknadno krajem cvatnje kompleksna mineralna vodo-topljiva hranjiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!
Na cimi krumpira bilježimo i prvu pojavu zelene štitaste stjenice (Nezara viridula). Proteklih su godina jače populacije ovog štetnika naknadno zabilježene tijekom i krajem ljeta i na nekim povrtnim vrstama (rajčica, paprika, grah)! Jaču najezdu ovih stjenica očekujemo na krumpirišta u blizini soje!
VAŽNO: Na poljima gdje počinje vađenje ranog krumpira više ne preporučujemo obavljati mjere zaštite, odnosno u ranim sortama krumpira a prema planu vađenja gomolja voditi računa o izboru pripravaka (fungicida i insekticida) kraće karence u trajanju do 7 dana!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Dodatna zaštita pčela: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.