Prema višegodišnjim iskustvima prosječno od sredine srpnja do kraja druge dekade mjeseca kolovoza bilježimo jači razvoj najopasnije bolesti lišća šećerne repe – pjegavosti i paleži čiji je uzročnik Cercospora beticola. Tome pridonose ljetne topline i povremeni prodori vlažnih fronti s oborinama nakon kojih bilježimo česte jutarnje rose i/ili sumaglice (magle)! U drugoj polovici ovog mjeseca dominiraju vrući i sparni ljetni dani, a prema najavama od početka ovog bilježimo pravi “toplinski udar” s najvišim vrijednostima koje su zadnja tri dana u rasponu 30,4°-35,1°C! Narednih 6-7 dana nadalje očekujemo iznadprosječne ljetne vrućine, koje će uz vrijednosti 33-37°C negativno utjecati na normalan rast i razvoj svih proljetnih “okopavina” koje se ovih dana ne navodnjavaju! U središnjem je dijelu Županije u dosadašnjem dijelu mjeseca lipnja zabilježeno je tek 22,1 % očekivanih oborina (vidi Tablicu 1.). Temperatura zemljišta na dubiti 7 cm porasla je posljednjih tjedan dana s vrijednosti 22,4° na 26,1°C a vlažnost tla se istovremeno smanjila s 21,18 % na 15,57 %!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika cikle i šećerne repe u prve dvije i pol dekade mjeseca lipnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 25.6. 2025. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 28,2 mm | 1.380 minuta | 53,00 % | 22,12°C |
| Mursko Središće | 22,6 mm | 2.540 minuta | 64,81 % | 21,27°C |
| Donja Dubrava | 6,2 mm | 6.405 minuta | 53,96 % | 21,52°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u povrtlarstvu su optimalni samo na poljima koja se navodnjavaju kišenjem (orošavanjem). Prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka su posljednjih tjedan dana najčešće su uz riječne doline u rasponu 47-68 % (a mjesečne su u rasponu 53-64 % – vidi Tablicu 1.)! Unatoč malim količinama padalina, vlaženje biljaka tijekom jutarnjih sati uz riječne doline je u dosadašnjem dijelu mjeseca bilo izraženo (njihov lipanjski zbroj iznosi od 2.540 do 6.405 minuta)!
Stoga su posebne preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (11.6. 2025.), krumpira (10.6. i 23.6. 2025.), te lukovičastog (05.6. i 17.6. 2025.), plodovitog (03.6. 2025.) i korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (06.6. 2025.)!
U proteklom se razdoblju na usjevima cikle uzgajanim uz riječnu dolinu (i s navodnjavanjem) pojavljuju prvi simptomi pjegavosti lišća (Cercospora beticola)!
Prema prognoznom modelu za pojavu ove bolesti (“DIV Pessl”) u danima od 07. lipnja o.g. smatramo povoljnim za primarne zaraze nezaštićenih usjeva uzročnikom pjegavosti lišća šećerene repe (Cercospora beticola) – naročito na lokalitetima uz riječne doline Mure i Drave (te na poljima koja se navodnjavaju kišenjem)!
Stoga u narednom razdoblju proizvođačima šećerne repe i cikle savjetujemo redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva i provoditi mjere usmjerene zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Pjegavost i palež lišća repe (Cercospora) prvo se pojavljuje na poljima gdje se šećerna repa ne uzgaja u preporučenom agrotehničkom plodoredu, odnosno na poljima udaljenim do 100 m od prošlogodišnjih repišta.
Zaštita šećerne repe se obavezno provodi nakon pojave prvih znakova pjegavosti na vanjskoj rozeti lišća, a budući da kritično razdoblje za razvoj ovih bolesti traje narednih 50-60 dana proizvođačima nadalje preporučujemo pregledavati zdravstvenu ispravnost polja, odnosno nakon uočenih znakova nastaviti mjere usmjerene zaštite.
Tek moguće naredne oborine (ili navodnjavanje usjeva kišenjem – orošavanjem) i dominantne ljetne topline uz jutarnje rose i povišenu vlagu zraka mogu pogodovati naknadnom jačem razvoju lisne pjegavosti. Na parcelama koja se ne navodnjavaju kišenjem (orošavanjem) smatramo da je rizik neznatan od pojave spomenute biljne bolesti!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti pjegavosti lišća šećerne repe (Cercospora beticola) na fungicide tijekom protekle 2019. i 2018. godine potvrđena je unutar populacije bolesti osjetljivost (umjerena rezistentnost) na strobilurine i triazole (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Stoga zbog ranijih i novijih spoznaja o razvoju rezistentnosti ili otpornosti uzročnika pjegavosti lišća šećerne repe na prečesto korištene fungicide iz skupine strobilutina i triazola u našoj zemlji preporučujemo njihovu naizmjeničnu i kombiniranu primjenu. Od površinskih djelatnih tvari dopuštenje za suzbijanje pjegavosti lišća šećerne repe (Cercospora) u našoj zemlji imaju još neki bakreni spojevi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Koristiti propisane količine ili doze pripravaka, uz utrošak 300-350 litara škropiva/ha.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
U usjevima cikle je zaštita potrebna samo u usjevima iz rano-ljetne sjetve, poglavito ako se takva polja nalaze blizu usjeva cikle iz proljetne sjetve, jer se tada bolest sa odraslih širi na tek mlade biljčice! U tom slučaju preporučujemo preventivno ili prije jače pojave bolesti protiv lisne pjegavosti tretirati registriranim pripravcima uz pridržavanje propisane karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Vrlo su učinkoviti na pjegavosti lišća noviji SDHI fungicidi. Moguće je u cikli koristiti i mikrobiološke pripravke (u ekološkom uzgoju).
Također je potrebno folijarna tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglašenim sadržajem mikro-hranjiva bor (s folijarnim hranjivima ne miješati bakarne pripravke)!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.