Vegetacija ove godine je bila vrlo promjenljiva i gledano kroz klimatološke osobitosti jako oscilirala. Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci izmjenjivali su se duži i kraći periodi vrlo vrućeg i sušnog vremena (toplinski valovi) sa kišnim, hladnim i vlažnim periodima. Zbog navedenog ove je godine bilo zahtjevno odrediti jedan zajednički, općeniti početak berbe grožđa za čitavo područje županije i njezina dva vinogorja.
Stoga se, s ciljem što preciznijeg određivanja roka berbe, prati više parametara koji direktno utječu na određivanje rokove berbe. U tu svrhu se prate sume aktivnih temperatura počevši od 1. travnja, a na terenu se prate i bilježe vrijednosti kretanja sadržaja šećera, ukupnih kiselina i pH grožđanog soka/mošta koje se uspoređuju sa podacima od prošle godine. Temeljem dosadašnjih izmjera s kojima se počelo 18. kolovoza može se zaključiti da je dozrijevanje grožđa ove godine 12 – 16 dana kasnije u odnosu na prošlu godinu. Sukladno tome, toliko su kasniji i rokovi berbe. Ove vrijednosti izražene u broju dana mogu varirati ovisno od položaja i ekspozicije vinograda, opterećenosti trsa grožđem, starosti čokota, strukturi i tipu tla i sl. Npr. nije svejedno da li se prate parametri zrelosti grožđa u vinogradu u rodu gdje čokot nosi 1,5 do 2 ili više kg grožđa ili pak u mladom vinogradu gdje čokot ima možda samo 3 ili 4 grozda.
Zbog klimatskih promjena koje su sve izraženije, berbe su unatrag 15-ak godina sve ranije uz zamjetne promjene u kemijskom sastavu mošta. Vinogradari koji se ozbiljnije bave vinogradarstvom rok berbe određuju na temelju izmjerenih pH vrijednosti i ukupne kiselosti grožđanog soka/mošta, a ne temeljem sadržaja šećera jer je u kasnijoj obradi mošta puno jednostavnije i jeftinije korigirati šećer nego kiselinu.
Ovogodišnje izmjere pokazuju da grožđe dobro nakuplja šećer i da su vrijednosti ukupnih kiselina karakteristične za našu zonu vinogradarske proizvodnje (zona B). Također, i vrijednosti pH su primjerene što vinogradarima omogućava puno lakšu i kvalitetniju obradu mošta u podrumu. Upravo su izmjerene vrijednosti ukupnih kiselina i pH značajno drugačije u odnosu na prošlu godinu kada su se vinogradari suočavali sa naglim i velikim padom kiselina što je bilo popraćeno visokim pH vrijednostima.
Izmjerene vrijednosti šećera, ukupnih kiselina i pH prošli tjedan na nekim sortama bile su slijedeće:
Sauvignon 80 – 87⁰Oe, ukupne kiseline 7,9 – 8,3 g/l i pH 2,64 – 2,81. Muškat bijeli 73 – 75⁰Oe, ukupne kiseline 6,9 – 7,8 g/l i pH 2,71 – 2,77. Manzoni 86⁰Oe, ukupne kiseline 8,8 – 9 g/l i pH 2,95. Chardonnay 90⁰Oe, ukupne kiseline 7,1 g/l i pH 2,83. Pinot bijeli 90⁰Oe, ukupne kiseline 8,6 g/l i pH 2,73. Traminac 92⁰Oe, ukupne kiseline 5,8 g/l i pH 2,94. Graševina 66 – 70⁰Oe, ukupne kiseline 8,1 – 8,5 g/l i pH 2,66 – 2,8. Rajnski rizling 78⁰Oe, ukupne kiseline 10,5 g/l i pH 2,65.
Na temelju ovogodišnjih izmjera spomenutih parametara može se reći da je u zadnjem tjednu kolovoza bio rok za berbu sorata I. epohe dozrijevanja kao npr. Muškat ottonel, Rizvanac, a od crnih Portugizac. Najranije su se brale tzv. „otporne sorte“ kao što su Solaris, Muscaris, Sauvignier gris i dr. koje su se brale sredinom i krajem kolovoza.
Prošli tjedan bio je optimalan, na većini lokaliteta, za početak berbi sorata II. epohe dozrijevanja kao što su npr. Chardonnay, Pinot bijeli i sivi, Sauvignon, Silvanac zeleni, Manzoni bijeli, Muškat bijeli, Traminac i dr.
Od 10. rujna preporučljivo je početi brati sorte III. epohe dozrijevanja kao što su Graševina, Rajnski rizling, Moslavac, Muškat žuti, Cabernet sauvignon, Merlot, Zweigelt, Frankovka i dr. Kod spomenutih sorata izuzetak je Graševina koju zbog često zbog naglog pada kiselina treba pobrati ranije i sve su češći slučajevi da se Graševina bere kada i sorte II. epohe. Ovaj primjer je možda najupečatljivija posljedica globalnog zagrijavanja i stresnih reakcija vinove loze na klimatske ekstreme.
Miroslav Matovinović dipl.ing.agr.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Varaždinske županije