Tijekom razdoblja od 01.1. do 14.10. 2025. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu je zabilježeno 465,6 mm (protekle je 2024. u istom razdoblju zabilježeno 146,0 mm oborina više)! Voćarsku proizvodnju u 2025. sezoni obilježile su proljetna “hladna epizoda” (od 06.4. do 11.4.), manja količina oborina i visoke ljetne temperature (lipanj, srpanj, kolovoz). Mjesec listopad o.g. odlikuje toplina nešto iznad prosjeka (od +0,6° do +1,6°C), te manja količina padalina (vidi Tablicu 1.). Zbog učestalih rosa i magle uz riječne doline zadržavanje vlage na voćnim organima je dugotrajno (u dosadašnjem dijelu mjeseca od 3.405 do 5.325 minuta)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom prve polovice mjeseca listopada 2025. godine na nekim lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 14.10. 2025. u 6.00 h):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 26,6 mm | 2.590 minuta | 69,00 % | 11,52°C |
| M. Središće | 16,4 mm | 5.325 minuta | 82,60 % | 10,53°C |
| Donja Dubrava | 14,6 mm | 3.405 minuta | 68,61 % | 11,03°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!
Višegodišnji nasadi (voćnjaci, vinogradi) predstavljaju monokulturu, odnosno poljoprivrednu površinu gdje se duži niz godina uzgaja samo jedna biljna vrsta. Stoga su indeksi tretiranosti i štete od neželjenih organizama značajno veći u višegodišnjim nasadima nego na oranicama gdje se poštuju “plodoredna pravila”. Suvremene sorte koštičavog voća koje uzgajamo u plantažnim nasadima vrlo su osjetljive na različite uzročnike bolesti i štetnike, pa bez pravilne zaštite tržna vrijednost može biti narušena. Neki su neželjeni organizmi toliko opasni da mogu uzrokovati potpuno propadanje voćnih nasada.
Manjak proljetnih oborina u prvom dijelu vegetacije (svibanj i lipanj) manje je pogodovao jačim proljetnim primarnim zarazama u koštičavim nasadima, pa su nezaštićene voćke i osjetljive sorte tek od kraja mjeseca srpnja i u prvoj polovici mjeseca rujna prijevremeno odbacivale jače zaraženo lišće: prvenstveno zbog šupljikavosti (Stigmina), krastavosti (Venturia), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca), te na šljivama još hrđe (Tranzschelia)!
Većina uzročnika bolesti uspješno prezimljuju na otpalom zaraženom lišću, a neke se održavaju na deblu, granama i grančicama uz rak-rane ili skrivenim zarazama uz pupove (vidi Tablicu 2.)! Sakupljanje i uništavanje otpalog (oboljelog) lišća je mjera koju preporučujemo u manjim nasadima uz okućnice i vikendice. Kako veći broj gljivičnih i bakterijskih bolesti koštičavog voća prezimljuje na zaraženim grančicama (uz pupove) ili uz rak-rane na debljim granama (i/ili provodnici) vrlo su važne preventivne mjere tretiranjem bakarnim pripravcima! Dobro ih je primijeniti već ujesen krajem i/ili nakon otpadanja lišća i krajem zime-početkom proljeća u vrijeme bubrenja i neposredno prije otvaranja pupova.
Tablica 2. Mjesto i način prezimljenja nekih važnijih bolesti **koštičavog voća:
| (*)Važnija bolest | Voćna vrsta | Način i mjesto prezimljenja | |
| Zaraženo lišće | Zaražene grančice | ||
| Taphrina deformans | breskva, nektarina | Ne | konidij na pupovima i grančicama |
| Podosphaera pannosa | breskva, nektarina | Ne | zimska plodišta i micelij uz vršne pupove |
| Stigmina carpophilla | **koštičave vrste | strome (konidiji) u biljnom tkivu na zaraženom lišću, pupovima i grančicama | |
| Monilinia spp. | **koštičave vrste | Ne | rak-rane i mumificirani plodovi (konidij) |
| Valsaria insitivia | breskva, nektarina | Ne | micelij, piknidi i rjeđe peritecij uz rak-rane |
| Blumeriella jaapii | višnja, trešnja | micelij i apotecij u zaraženom lišću | acervul na kori uz pupove |
| Tranzschelia discolor | šljiva | teliospore u zaraženom lišću | micelarne strome uz rak-rane |
| Polystigma rubrum | šljiva | periteciji u zaraženom lišću | Ne |
| Pseudomonas syringae | breskva, trešnja | Ne | bakterijske stanice uz rak-rane i pupove |
(*)=Taphrina deformans = kovrčavost lišća; Podosphaera pannosa = pepelnica breskve; Stigmina carpophilla = šupljikavost lišća; Monilinia spp. = palež cvjeta, izboja i trulež plodova; Valsaria insitivia = sušenje izboja trešnje; Blumeriella jaapii = kozičavost lišća; Tranzschelia discolor = hrđa šljive; Polystigma rubrum = narančasta pjegavost lišća šljive; Pseudomonas syringae = bakterijska pjegavost i rak! (**)=breskva, marelica, trešnja, višnja, šljiva i bajam!
Premda su za tzv. “zimsko plavo prskanje” registrirani u povišenim koncentracijama, bolje je registrirane bakarne pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) koristiti u spomenutom razdoblju u više navrata (2-3x), ali u smanjenim količinama! Umjesto pojedinačnih bakarnih djelatnih tvari, može se primijeniti njihova kombinacija sa mineralnim uljem (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Vremenski će uvjeti u narednom razdoblju biti optimalni za mjere zaštite u popodnevnim satima: dnevne će temperature u narednih tjedan dana biti 16-17°C, oborine ne očekujemo, ali će narednih dana jutra biti svježija uz mogući pojavu mraza početkom idućeg tjedna (20.10.).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.