U najsjevernijoj hrvatskoj Županiji važniji razlog povećanog interesa poljoprivrednika za sjetvom soje bile su informacije u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine radi provođenja poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”. Soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik, te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: U novom programskom razdoblju (od 2023. godine) nema više “zelenih plaćanja”, a među intervencijama u dobrovoljnom stupu “Eko sheme” je “Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina”! Jedna od kultura koju poljoprivrednici mogu birati u ovoj operaciji je sjetva soje!
Dominantni “problemi” u zdravstvenoj zaštiti usjeva soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).
Završetak zime 2025./26. u Međimurju nije obilježilo očekivano meteorološko razdoblje: gotovo svi dani u prve dvije i pol dekade proteklog mjeseca ožujka imali su najviše temperature zraka 15,2°-19,3°C (samo šest dana u tom razdoblju dnevne su vrijednosti bile >10°<15°C). Temperatura zemljišta na dubini 7 cm tada je iznosila 7,5°-9,9°C! Ali, naknadno je tijekom pet dana 26.3.-30.3. 2026. kiša padala na svim županijskim lokalitetima (od 25,8 mm do 36,0 mm), a zbog sjevernih zračnih strujanja jako je zahladnilo (osjet hladnoće do -1°C)! Zbog izostanka oborina od početka mjeseca travnja o.g. vlažnost zemljišta smanjuje se od vrijednosti 35,2 % do 25,5 %! U dosadašnjem je dijelu čak deset travanjskih dana najviša temperatura zraka je 16,7°-24,7°C ali istovremeno su sve noći uz riječne doline “svježe” <7°C (uz dva jutarnja mraza od -0,4° do -1,1°C)! U takvim uvjetima proizvođači soje tek proteklih dana obavljaju sjetvu planiranih površina.
Korovna flora soje tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Prema jutrošnjim najavama količine očekivane kiše se u narednim danima jako smanjila (umjesto više od 10ak mm tek 0,5 mm?!) U naredna 4-5 dana očekujemo djelomično sunčano razdoblje, dnevne će temperature imati vrijednosti 16-21°C, a jutra će također biti nešto toplija (9-10°C)! Moguće obilnije oborine tek početkom narednog tjedna (20.4.?)!
Uz dobru pred-sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!
Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!
Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.