Prvo što svaki vinogradar treba učiniti poslije tuče u svom vinogradu jest da temeljitim pregledom vinograda procijeni stupanj oštećenja čokota, s obzirom da o tome ovise i mjere koje treba poduzeti za obnovu čokota. Naime, sva oštećenja vinograda uzrokovana tučom mogu se prema stupnju oštećenja ugrubo svrstati u dvije grupe:
- Kompletna lisna masa, grožđe, mladice, a dobrim dijelom i pupovi stradali su u potpunosti.
- Lisna masa je oštećena (probušena), grozdići/grozdovi (bobice) su oštećeni, a mladice i pupovi su dijelom sačuvani.
Sve mjere koje treba poduzeti proizlaze iz činjenice da će svaki čokot koji je dobre kondicije, dakle zdrav, dobro ishranjen i njegovan, kao i svaka druga biljka u svom mehanizmu samoodržanja, nakon tuče ili bilo koje druge elementarne nepogode, reagirati na način da će iz nakupljenih rezervi hranjiva u korijenovom sustavu potaknuti kretanje svih neoštećenih pupova, a posebice iz spavajućih pupova na starijem drvu.
Sličnu reakciju možemo zamijetiti u vinogradima/voćnjacima nakon ranoproljetne rezidbe kada se na mjestima u blizini reza uslijed priljeva hraniva aktiviraju spavajući pupovi koji su skriveni pod korom i oku nevidljivi. U vinogradima je pojava kretanja spavajućih pupova na starom, višegodišnjem drvetu i rast mladica normalna pojava svakog proljeća zbog čega se u par navrata mora raditi plijevljenje istjeralih mladica. Temeljem navedenog, u vinogradima koji su oštećeni tučom i u kojima postoji kakva-takva lisna masa treba učiniti sljedeće:
- Što prije napraviti kemijsku zaštitu vinograda. S obzirom na razvojnu fazu loze, treba provesti zaštitu s kombinacijom sistemično-kontaktnih pripravaka protiv peronospore uz dodatak sistemičnih pripravaka protiv pepelnice. Više o pripravcima na poveznici: https://savjetodavna.mps.hr/2026/05/13/obavijest-poljoprivrednicima-tuca-7/. Primjenom ovih kombinacija pripravaka omogućavamo lakše zacjeljivanje oštećenja (rana) stvorenih tučom i koji će ujedno napraviti dezinfekciju stvorenih rana. Prskanje ovim sredstvima je nužno, s obzirom da će na čokotima potjerati nove mladice i lišće koje treba zaštititi od infekcija peronosporom i pepelnicom. Ukoliko je tuča zadesila vinograd u kasnijim fazama tj. kada imamo već formirane grozdove i bobice, tada je preporučljivo i prskanje zone grožđa sa sredstvima protiv Botrytisa (sive plijesni). Jako velika oštećenja na drvenastim dijelovima čokota je dobro zagladiti oštrim nožem i premazati nekom od pasti za rane koje u sebi sadrže fungicid kako bi se spriječio ulazak štetnih gljivica u provodne snopove čokota. Također, dobro je čim prije primijeniti neki od biostimulatora (npr. Drin, Algovital, Aminovital, Megafol, Polyamin i dr.) koji će oštećenoj biljci (trsu) pomoći da lakše prebrodi stres uzrokovan tučom. Biostimulatori su po kemijskom sastavu kompleksi aminokiselina i vitamina koji podižu obrambeni mehanizam biljke na višu razinu kako bi biljka lakše mogla podnijeti različite stresne situacije.
- S obzirom da će čokoti nakon tuče aktivirati neoštećene zaperke i spavajuće pupove, normalna je povećana potreba čokota za hranjivim tvarima kako iz tla, tako i iz nakupljenih rezervi korijena. Stoga takav vinograd treba prihraniti kako bi lakše podnio početak “nove vegetacije”. Ukoliko su oštećenja takva da uopće ne postoji lisna masa, spomenutu prihranu se preporuča obaviti s kompleksnim mineralnim gnojivima preko tla npr. NPK 15-15-15. Ako su pak oštećenja manja i postoji nešto neoštećene lisne mase tada se prihrana može napraviti i s folijarnim gnojivima preko lista.
- Novopotjerale mladice iz lucnjeva, reznika i starog drva treba ostaviti i njegovati, jer će one svojom aktivnošću pomoći stvaranju novih rezervi hranjiva u korijenovom sustavu, a koje su neophodno potrebne u periodu zimskog mirovanja čokota i u početku nove vegetacije u proljeće.
- Spomenute novoizrasle mladice, naravno, treba štititi od bolesti (prvenstveno peronospore i pepelnice) kao da se radi o mladicama koje potjeraju u proljeće na početku nove vegetacijske sezone.
Obnova vinograda oštećenih tučom
Osim direktne štete u tekućoj godini (smanjeni prinos ili njegov potpuni izostanak), tuča radi štete koje se primjećuju još najmanje 1-2 godine nakon toga i to kroz oštećenja mladica i pupova, zbog čega je kod rezidbe teško ili gotovo nemoguće ostavljati prigojne i rodne elemente na trsu u skladu s elementima uzgojnog oblika. Stoga se u vinogradima gdje su čokoti oštećeni do ogoljenja i gdje se procijeni da ne postoji mogućnost njihovog normalnog uzdržavanja, pristupa obnovi čokota zahvaljujući već spomenutim mehanizmima samoodržanja.
Obnova se radi u proljeće iduće godine i to na način da se od svih mladica koje istjeraju iz stabla čokota nakon tuče, prilikom rezidbe odabere jedna najbolje razvijena i najbolja po položaju (u ravnini reda) i da se od nje ponovno stvori deblo i ostali elementi uzgojnog oblika. Kada napravimo odabir mladice za obnovu, tada staro deblo odrežemo pazeći pri tome da ne oštetimo odabranu odrvenjelu mladicu-rozgvu. Visina na kojoj ćemo odrezati staro deblo ovisi o mjestu na kojem se nalazi odabrana rozgva za obnovu, ali je preporučljivo da mjesto reza bude barem 30-ak centimetara iznad tla. O tome također treba voditi računa prilikom odabira rozgve za obnovu. Mjesto reza treba obavezno premazati s nekim od za to predviđenih sredstava. Daljnji postupak obnove ovisi o razvijenosti odabrane rozgve. U slučaju da je odabrana rozgva jaka (deblja od 6-7 milimetara u promjeru), tada se od nje prilikom rezidbe može formirati lucanj na kojem će već te godine biti nešto uroda. Ukoliko je rozgva tanja od 6 milimetara u promjeru, tada ju odrežemo na visini na kojoj planiramo formirati razgranjenje. Iz ostavljenih pupova kada potjeraju, ostavimo tri gornje mladice od kojih u proljeće iduće godine formiramo reznike i lucanj.
Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr.