Tag: Vinogradarstvo

Vijesti, Vinogradarstvo i vinarstvo 

Praktikum iz vinogradarstva i vinarstva – SABATINA 2024.

Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organizirali su 34. Međunarodni susret vinogradara i vinara – Sabatina 2024., koji se održao 14. – 17. studenog 2024. u Hotelu Aurora u Malom Lošinju.

Sabatina je mjesto godišnjeg okupljanja vinogradara i vinara, znanstvenih i istraživačkih institucija, javnih ustanova te privatnog sektora uključenih u vinogradarstvo i vinarstvo.

Osim ocjenjivanja i prezentacije najboljih vina, na Sabatini se svake godine održava i znanstveno stručni skup gdje se vinarima prenose najnovija istraživanja i prakse u vinarstvu i vinogradarstvu. Na sajmu vinogradarstva i vinarstva već tradicionalno sudjeluje  i Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izlaganjem svojih edukativno-promotivnih materijala i prezentiranjem novosti u savjetodavnom radu. Ove godine Uprava je predstavila sustav za eUčenje koji će omogućiti poljoprivrednicima pohađanje tečajeva i edukacija putem weba u vrijeme koje njima odgovara.

U sklopu znanstveno-stručnog skupa održan je i Praktikum iz vinogradarstva i vinarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Kroz Praktikum savjetnici specijalisti za  vinogradarstvo i vinarstvo su se kroz svoja izlaganja  osvrnuli  na vrlo izazovnu proizvodnu godinu te  na utjecaj klimatskih čimbenika kako u vinogradu tako i u podrumu u 2024. godini. Prezentirani su primjeri novih tehnika sadnje vinove loze, stanje populacije američkog cvrčka i zaraze zlatnom žuticom vinove loze te zakonska osnova za prodaju vina putem interneta.

 

Nikolina Štedul, dipl. ing. agr.

Voditeljica odjela za hortuikulturu

Savjeti, Vinogradarstvo i vinarstvo 

FENOLNA ZRELOST GROŽĐA

Crna vina u odnosu na bijela razlikuju se većim sadržajem spojeva koji potječu iz čvrstih dijelova bobice grožđa. Tehnologija proizvodnje počiva na maceraciji i fermentaciji masulja te posljedično crna vina imaju veću količinu fenolnih spojeva, kao i mineralnih i ostalih sastojaka.

Polifenoli su grupa različitih kemijskih spojeva. Iako ih u grožđu i vinu ima u malim koncentracijama, imaju vrlo značajan utjecaj na senzorna svojstva što uključuje boju, aromu, trpkost, gorčinu, a mnogi fenolni spojevi imaju antioksidacijsku aktivnost. Sadržaj je vezan uz sortu, uvjete proizvodnje grožđa, tehnologiju proizvodnje vina, odnosno maceraciju kao fizikalni proces te dozrijevanje vina.

U grožđu postoji niz fenolnih spojeva, smještenih u različitim dijelovima; među njima prevladavajući su antocijani i tanini. Antocijani predstavljaju crvene pigmente grožđa. Nalaze se prvenstveno u kožici bobice, iznimno u mesu kod nekih sorti.

Tanini su tvari sposobne proizvoditi stabilne kombinacije s proteinima i drugim biljnim polimerima. Oni reagiraju s proteinima i glikoproteinima sline, dajući senzorni osjećaj trpkosti. Tanini se nalaze u kožici bobice i u sjemenkama.

Tanini su relativno voluminozne fenolne molekule nastale polimerizacijom monomernih molekula s fenolnom funkcijom.

U procesu maceracije, prilikom čega je tekuća i čvrsta frakcija masulja u kontaktu, dolazi do ekstrakcije antocijana i tanina iz kožice bobice, a iz sjemenke se izlučuju taninski spojevi.

Uz kakvoću sorte, zdravstveno stanje i zrelost grožđa, a što je u vezi s vremenskim uvjetima, fenolna zrelost osnovni je uvjet za dobivanje željenog tipa vina.

Ako je crno grožđe nezrelo ili prezrelo, ne može se dobiti tražena obojenost, a isto će se dogoditi kad je grožđe zaraženo sivom plijesni (Botrytis).

Iako se klasična vinogradarska proizvodnja ne veže uz navodnjavanje, režim vode ima značajnu ulogu u dobivanju optimalno zrelog grožđa i pri formiranju flavonoida.

Tako je nakupljanje antocijana, tvari boje, usko vezano uz dostupnost dušika i intenzitet svjetlosti.

Kako je željeni tip vina moguće postići određenim tehnološkim postupcima, ipak je potrebno znati svojstva sorte grožđa u pojedinom klimatskom području, i brati grožđe u fazi fenolne zrelosti.

Naknadno se intenzitet i stabilnost boje, harmoničnost okusa i potencijal dozrijevanja mogu uskladiti određenim preinakama klasičnog načina proizvodnje vina, primjerice postupkom mikrooksigenacije, kojim se u vino koje dozrijeva u inoks posudama uvodi manja količina kisika i tako smanjuje sadržaj nekih nepoželjnih spojeva (heksanola, sulfida, pa čak i metoksipirazina kojih će više biti kod nedovoljno zrelog grožđa). Mala količina kisika koji se uvodi u vino postupkom mikrooksigenacije ima najbolji učinak kod vina s visokom koncentracijom antocijana i tanina. Moguće je uz mikrooksigenaciju koristiti i efekt aldehida iz komadića hrastovine (čips, dužice) jer se time postiže veća stabilnost spojeva nastalih reakcijama između antocijana i tanina nego onih koje povezuje acetaldehid nastao oksidacijom etanola.

Optimalna zrelost grožđa je vrlo značajna za kvalitetu i stil crnih vina te stoga rok berbe treba određivati na osnovu fenolne zrelosti, a ne na osnovu praćenja sladora i ukupne kiselosti, ili na temelju boje sjemenke, odnosno vizualne „zrelosti“ sjemenke.

Smeđa boja sjemenke povezuje se sa slabijom ekstrakcijom tanina iz sjemenke, ali s druge strane visoki potencijal alkoholne jakosti može imati suprotan efekt, i povećati izlučivanje tanina.

Tanini iz sjemenke nisu poželjni jer izazivaju gorčinu i laganu trpkost, a više ih ima u manje zrelom grožđu. Ipak, to ne mora nužno dovesti do veće koncentracije u vinu. Neki podaci govore da je relativna i apsolutna ekstrakcija veća u toplijim godinama, a posebno kod produljene maceracije koja traje od 14-20 dana, i čiji je osnovni cilj polimerizacija tanina i omekšavanje okusa vina.

Ako su klimatski uvjeti povoljni, posebno je efikasna višekratna berba, čime je omogućeno dobivanje složenijih aromatskih profila vina.

Kod fenolne zrelosti grožđa u obzir se uzima ukupna koncentracija fenolnih spojeva (antocijani i tanini), njihova struktura i njihova ekstrakcija, tj. postotak antocijana i tanina koji se može izvući iz grožđa u mošt i vino. Važnost određivanja sposobnosti ekstrakcije fenolnih spojeva je vezana uz činjenicu da pod istim okolišnim i uzgojnim uvjetima, vino dobiveno od zrelog ili malo prezrelog grožđa sadrži više fenolnih spojeva nego vino dobiveno od nezrelog grožđa.

Metoda koja se smatra referentnom za određivanje fenolne zrelosti je metoda ekstrakcije antocijana iz uzorka mošta.

Antocijani se ekstrahiraju razrjeđivanjem s kiselim medijem pri pH 1 i pri pH 3,2.

Kod pH 1 izlučuje se sav prisutan sadržaj antocijana, a u otopini s pH 3,2 simulira se situacija koja se događa pri maceraciji masulja. Što je grožđe zrelije to je veća količina ekstrahiranih antocijana, odnosno membrana stanice se lakše degradira.

Fenolna zrelost predstavlja najbolji odnos količine antocijana u kožici bobice i taninskih spojeva u sjemenkama i kožici bobice.

U odnosu na tehnološku zrelost, fenolna zrelost nastupa kasnije, ali može biti i ranija ili se preklopiti s njom, što se veže uz klimatske prilike pojedine godine.

Ravnoteža između fenolnih spojeva u kožici bobice i sjemenkama mijenja se tijekom dozrijevanja. Sadržaj antocijana koji se nalaze u kožici povećava se u dozrijevanju. U stanicama kožice nalaze se i neki taninski spojevi. Ako je grožđe nezrelo, u sjemenkama prevladavaju tanini izraženijeg trpkog okusa, odnosno nižeg stupnja polimerizacije, koji se lagano izdvajaju u maceraciji. S većom dozrelosti grožđa, povećava se sadržaj manje trpkih tanina iz kožice.

Tijekom razdoblja dozrijevanja grožđa koncentracije antocijana i tanina u kožici bobice variraju, i važno je odrediti trenutak kada je prisutna najveća koncentracija fenolnih spojeva, odnosno treba pratiti razvoj koncentracije glavnih fenolnih spojeva grožđa tijekom faze dozrijevanja.

Od početka šare do tzv. tehnološke zrelosti, u kožici bobice dolazi do nakupljanja fenolnih spojeva. Antocijani se pojavljuju u šari i nastavljaju povećavati tijekom zrenja, dostižući svoj maksimum koncentracije blizu tehnološke zrelosti, a sadržaj im opada tijekom faze prekomjernog sazrijevanja grožđa.

Tanini prisutni u kožicama pokazuju isto ponašanje, s tom razlikom što su u trenutku šare već prisutne značajne količine.

Što se tiče tanina prisutnih u sjemenkama grožđa, postoji suprotno ponašanje, odnosno njihova koncentracija opada od trenutka šare i tijekom cijelog razdoblja zrenja grožđa. Čini se da je ovo smanjenje povezano s nakupljanjem antocijana u kožici.

Maksimalna koncentracija antocijana i tanina prisutnih u grožđu može se podudarati s najvećim omjerom šećera i ukupne kiselosti, ali može također biti i ranije ili kasnije. Upravo iz tog razloga smatra se važnim identificirati fenolnu zrelost grožđa, kao i tehnološku zrelost, kako bi se odredio optimalan trenutak za berbu.

Grožđe koje je nedovoljno zrelo daje slabo obojeno vino, s manje alkohola, a više kiselina, pa je teško postići dobru harmoničnost okusa.

S druge strane, ako su topliji predjeli uzgoja ili toplije godine, vino je slabije obojeno, ima manju kiselost, viši pH, veći alkohol, a okusno podsjeća na kuhano voće.

Zaključno, da bi se postigao željeni aromatski profil vina, najveći utjecaj ima ukupna količina antocijana i tanina, kao i količina pojedinih fenolnih spojeva.

 

 

Joško Bubalo, dipl. ing. agr.

Vijesti, Vinogradarstvo i vinarstvo 

Obavijest vinarima

Prema Pravilniku o vinarstvu (nn 81/2022) članak 7. stavak 7. vinari su obavezni podnijeti Izjavu o zalihama do 10. rujna sa stanjem zaliha na 31. srpnja u odgovarajućoj vinskoj godini prema Obrascu 7. iz Priloga I. ovoga Pravilnika. Izjava se podnosi Agenciji za plaćanja.

U skladu s odredbama članka 23. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/274,izjavu podnose:

obveznici upisa iz kategorije A potkategorije :

A3 – proizvođači vina,

A4 – prerađivači,

A5 – punitelji boca,

A6 – trgovci,

B – ugostiteljski objekti iz članka 59. Zakona,

C – obveznici koje vode ulazne i izlazne registre iz članka 29. Zakona,

D – destilateri

 

Iznimno od stavka 7. ovoga članka, Izjavu o zalihama ne moraju podnositi obveznici upisa iz kategorije A, potkategorije A3, A4, A5, A6, kategorije B, C, D, ukoliko u tekućoj godini nije bilo proizvodnje ili nije preostalo zaliha iz prethodnog razdoblja.

 

Ratarstvo, Vijesti, Vinogradarstvo i vinarstvo , Voćarstvo, Zaštita bilja

KAMERE ZA PRAĆENJE FENOFAZA U BILJNOJ PROIZVODNJI

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. za Republiku Hrvatsku realiziran je projekt C1.5 R3-I2 „Pametna poljoprivreda“ kojeg je prijavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.  Projektom se predviđa uspostaviti niz pametnih usluga za poljoprivrednike, savjetnike i ostale dionike AKIS sustava u RH, a to su eMotrenje, eUčenje, eUsjev i eSavjetnik.

Sustav eMotrenje predstavlja mrežu različitih senzora za prikupljanje kvalitetnih podataka koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Na više od 300 lokacija u RH nabavljena je i postavljena oprema kao što su agrometeorološke stanice elektronske lovke za praćenje pojave štetnika, kamere za praćenje fenofaza i dr.

Za potrebe praćenja razvojnih stadija usjeva i trajnih nasada postavljeno je 70 digitalnih kamera za praćenje fenofaza i općeg stanja usjeva/nasada na području cijele RH. Kamera svakodnevno snima fotografije usjeva i nasada te ih preko mobilne internetske veze šalje na server za pohranu podataka. Savjetnik u svakom trenutku može pristupiti fotografijama preko interneta (mobitela, laptopa). Isto tako savjetnik može u svakom trenutku pristupiti i povijesti svih fotografija te na temelju njih izvoditi analizu cijele proizvodne sezone ili nekoliko sezona unatrag. Kamerama su obuhvaćene najvažnije poljoprivredne kulture.

U voćarskoj proizvodnji prati se 8 voćnih vrsta (jabuka, kruška, breskva, šljiva, trešnja, višnja, lijeska i haskap), u ratarstvu 6 ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, ječam, soja, uljana repica i suncokret), u vinogradarstvu nekoliko sorata vinove loze, a u maslinarstvu nekoliko sorata masline. Praćenjem fenofaza od kretanja vegetacije, cvatnje, zametanja i rasta plodova, zriobe pa sve do berbe/žetve nastoje se dati korisnicima podaci koji će pomoći u provođenju agrotehničkih mjera u uzgoju kultura. Također ovakvim sustavnim praćenjem nastojat će se usporediti razvojne faze kontinentalne Hrvatske i mediteranskog područja, istočnog i zapadnog dijela kontinentalne Hrvatske kao i usporedba razvojnih faza na razini godine u odnosu na standardne fenofaze pojedinih kultura i sorata. Pošto je ovo prva godina praćenja upoznajemo se s mogućnostima programa, te nastojimo praćenjem poboljšati sustav kako bi nam fotografije bile što bolje i kako bismo što preciznije odrediti fenofaze.

Za početak analiziran je razvojni ciklus trešnje koja je s cvatnjom krenula krajem ožujka (27.03.2024.- Kordia, 30.03.2024 Tugarka) te je trajala 10 – 12 dana. Zapazili smo da nije bilo razlike u cvatnji između kontinentalnog i mediteranskog dijela Hrvatske. Prema istraživanju i objavljenom radu Tomasović, Senija ; Bogunović, Igor ; Gadže, Jelena ; Radunić , Mira ; Čmelik, Zlatko „Vrijeme cvatnje i dozrijevanje plodova trešnje različitih sorata „// 6.Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem. Ilok, 2011. str. 28-28 utvrđeno je da je sorta Kordia početak cvatnje imala 10.4.2009., te 14.04.2010. Berba je krenula početkom lipnja ( 4.- 10.06.2024.) za promatrane su sorte Kordia i Tugarka,  te je bila u odnosu na prijašnje godine ranija za 10- tak dana.

Uspoređujući povijest fotografija snimljenih kamerama za praćenje za proizvodnu godinu 2023. i 2024. po datumu žetve ozimog ječma u istočnom i središnjem dijelu RH može se zaključiti da je ove godine žetva uranila za 4-6 dana.

Vegetacija masline u ovoj godini u odnosu na prethodnu vegetacijsku godinu na temelju povijesti fotografija zabilježenih kamerama za praćenje, ovisno o mikrolokalitetu u cijelom uzgojnom području je ranija za 10-15 dana.

 

 

Tanja Lasić Jašarović dipl. ing. agr.

Dragica Tresk Penezić, dipl.ing. agr.

Žarko Kovačić, dipl.ing. agr.

Mehanizaciia i digitalizaciia u polioprivredi, Vijesti, Vinogradarstvo i vinarstvo 

U Imotskom održana demonstracijska aktivnost primjene bespilotnih letjelica u vinogradarstvu

U sklopu Intervencije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027., Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je dana 17. svibnja 2024. godine u vinogradima OPG-a Nikica Katić u Lovreću demonstracijsku aktivnost „Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u vinogradarstvu“.

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s tvrtkom Alti-Agro d.o.o. koja posjeduje bespilotne letjelice i programsku podršku te pruža usluge vezane uz preciznu poljoprivredu, ponajviše u vinogradarstvu (Primjena vegetacijskih indeksa za kvalitativno zoniranje vinograda i povećanje ekonomičnosti vinogradarske proizvodnje).

Na demonstracijskoj aktivnosti su se okupili svi veći vinogradari iz Imotskog kraja s velikom željom za upoznavanjem ovih novih tehnologija. Još pozitivnija stvar je to da su okupljeni poljoprivrednici pokazali zavidno predznanje o demonstriranoj temi ali i veliki interes za primjenu novih tehnologija. Sve to je pokazatelj kako se polako prepoznaju prednosti ovakvih novih tehnologija koje će s vremenom sve više ulaziti u praktičnu primjenu.

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko cjelina: Uvodno o daljinskim istraživanjima i kartiranju poljoprivrednih površina uz pomoć bespilotnih letjelica u svrhu precizne poljoprivrede, Vrste bespilotnih letjelica i vrste senzora koje mogu nositi; Zakonska osnova za primjenu bespilotnih letjelica, Predradnje prije leta bespilotnom letjelicom (dozvole za let i planiranje leta); Izvođenje letačke operacije bespilotnom letjelicom; Prikupljanje i korištenje podataka, obrada podataka, vegetacijski indeksi; Izrada zonacijskih karata; Ekonomski aspekt kvalitativnog zoniranja: Korištenje umjetne inteligencije u vinogradarstvu; Izrada aplikativnih karata; Prikaz rada bespilotne letjelice s multispektralnom kamerom u vinogradu i Mogućnosti primjene dobivenih podataka uz provođenje potrebnih agrotehničkih mjera.

 

Link na objavu s portala Slobodne Dalmacije:

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/buducnost-polijece-iz-imotskoga-nema-ti-vise-proizvodnje-vrhunskoga-vina-ako-iznad-panjeva-na-vrime-ne-pustis-dron-1390149

 

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

 

 

Savjeti, Vinogradarstvo i vinarstvo , Zaštita bilja

Vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka – prijenosnika zlatne žutice vinove loze

Zlatna žutica vinove loze, poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Riječ je o karantenskoj bolesti i  propisane mjere sprječavanja njenog širenja su obavezne za sve posjednike vinove loze.

Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma (Candidatus Phytoplasma vitis), jednostanični bakterijski organizam, koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu). Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze, posebice u nekim vinorodnim područjima Republike Hrvatske poprima zabrinjavajuće razmjere.

Na karti su označena demarkirana područja u Republici Hrvatskoj.

Crvenom bojom označeno je zaraženo područje  u kojem je laboratorijskom analizom potvrđena prisutnost štetnog organizma i u kojem se provode mjere iskorjenjivanja štetnog organizma.

Žutom bojom označeno je sigurnosno područje je područje koje okružuje jedno ili više zaraženih područja i u kojemu nije potvrđena prisutnost štetnog organizma, a u kojem se provode mjere sprječavanja širenja štetnog organizma.

 

Širenje zlatne žutice vinove loze  vrši se putem vektora američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball).

Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/18 , NN 63/19)  u demarkiranim područjima obavezno je praćenje i suzbijanje američkog cvrčka.

Ličinke cvrčka se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća a ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje oko 10 dana, ovisno o temperaturama zraka. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno oko 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

Suzbijanje populacije američkog cvrčka  u vinogradima vrlo je važna mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti koje se provodi upotrebom kemijskih pripravaka, insekticida.

Ličinka L1 S. titanus

 

Ličinka L2 S. titanus

 

Ličinka L3 S. titanus

 

Ličinka L4 S. titanus

 

Ličinka L5 S. titanus

 

Odrasli oblik S. titanus

 

Američki cvrčak je oligofagna vrsta i cijeli svoj životni ciklus provede na biljkama iz roda Vitis, ali se može hraniti i drugim biljkama (joha i pavitina).

Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja ili početkom mjeseca srpnja.

Žuta ljepljiva ploča za praćenje američkog cvrčka

 

Odrasli oblik američkog cvrčka na žutoj ljepljivoj ploči

 

Suzbijanje američkog cvrčka

Prvo tretiranje obavlja se nakon završetka cvatnje vinograda,  prije ulaska  u razvojni stadij  (L3) kada one postaju zarazne i mogu prenositi bolest na zdrave trsove.

Nakon prvog tretiranja potrebno  je obaviti i  drugo tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka su nalaze se u tablici 1.

 

Tablica 1. Registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka na vinovoj lozi prema FIS-u

PRIPRAVAK MAKSIMALAN BROJ TRETIRANJA U SEZONI
SIVANTO PRIME (flupiradifuron)

1X

 

DECIS 2,5 EC (deltametrin),

CHYTHRIN MAX (cipermetrin),

CYPGOLD (cipermetrin)

1X
SUMIALFA 5 FL (esfenvalerat) ponavljanje tretmana sukladno službenim preporukama

MAVRIK FLO (taufluvalinat)

EVURE (taufluvalinat)

2X

ABANTO (piretrin),

KRISANT EC (piretrin),

PYREGARD (piretrin),

DIREKT GREEN (piretrin),

2X

ASSET FIVE (piretrin),

PIRECRIS (piretrin)

3X
FLIPPER (masne kiseline kalijeve soli)  

5X

 

NEEMIK TEN (azadiraktin) 1X

Detaljniji podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Primjena insekticida dozvoljena je po završetku cvatnje vinove loze, a cvatući pokrov u vinogradu  potrebno je pokositi radi zaštite pčela!

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/18, NN 63/19) osim suzbijanja američkog cvrčka nužno je provoditi:

  • Uklanjanje oboljelih trsova koji pokazuju simptome bolesti zajedno s korijenom.
  • Krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području.
  • Uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba).

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

 

 

Savjeti, Vinogradarstvo i vinarstvo , Zaštita bilja

Obavijest za sve posjednike vinove loze o mjerama za sprečavanje širenja i za suzbijanje zlatne žutice

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i za suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/18 i NN 63/19) svi posjednici vinove loze obavezni su provoditi mjere za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze.

Propisane mjere navedenom Naredbom su:

  • Sustavno pregledavati biljke domaćina radi uočavanja moguće pojave simptoma koji upućuju na zarazu štetnim organizmom
  • Uklanjanje oboljelih trsova s korijenom koji pokazuju simptome karakteristične za fitoplazne.
  • Sustavno praćenje pojave američkog cvrčka vizualnim pregledima vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja, te odraslih oblika postavljanjem žutih ljepljivih ploča početkom srpnja
  • Zapuštene vinograde privesti poljoprivrednoj proizvodnji te ih redovito obrađivati i održavati ili krčenje zapuštenih vinograda ako se redovito ne obrađuju i održavaju
  • Uništavanje obične pavitine (Clemati vitalba).
  • Suzbijanje američkog cvrčka:
  • U zaraženom i sigurnom području (demarkiranom području), u svim vinogradima i rasadnicima vinove loze;
  • U nezaraženom području, u vinogradima u kojima se utvrdi njegova prisutnost, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze.

 

Sukladno navedenoj Naredbi ako se tijekom srpnja na žutim pločama utvrdi prisutnost odraslih oblika američkog cvrčka, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje.

 

Odrasli oblik američkog cvrčka

 

U slučaju provođenja i trećeg tretiranja  nužno je voditi računa o propisanim karencama insekticida i početku berbe grožđa!

Zbog zaštite pčela važno je da se tretiranje obavlja u doba dana kad pčele ne lete te da u vinogradu prije primjene insekticida bude pokošen cvjetni podrast.

 

Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na sljedećoj  adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/

 

VAŽNO!

Posjednici vinove loze obavezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede te uoče li simptome koji upućuju na zarazu zlatnom žuticom odmah obavijestiti fitosanitarnog inspektora ili Hrvatsku agencija za poljoprivredu i hranu te službenike Uprave za stručnu podršku, Ministarstva poljoprivrede.

 

Simptomi na lišću kod bijelih sorata

 

Simptomi na lišću kod crvenih sorata

 

Savjeti, Vinogradarstvo i vinarstvo , Zaštita bilja

Suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus titanus Ball) – vektora zlatne žutice vinove loze

Nakon završetka cvatnje vinove loze potrebno je vršiti suzbijanje američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball) vektora fitoplazme uzročnika zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavesceence dorée).

 

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u vinogradima u demarkiranim područjima s dva ili tri  tretmana sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/2018 i NN 63/2019).

Karte demarkiranih područja u Republici Hrvatskoj dostupne su putem linka https://fis.mps.hr/propisi/biljno-zdravstvo

 

Američki cvrčak invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europi je vrsta prvi puta utvrđena krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, dok je u Hrvatskoj prvi puta zabilježena 2003. godine.

Odrasli oblik američkog cvrčka ima vitko tijelo smeđe boje, dugo 5-6 mm. Glava je trokutastog oblika s ispupčenim tjemenom na kojem se nalaze izražene tanke poprečne pruge. Krila su uglavnom blijedo žute do smeđe boje. Vrsta ima jednu generaciju godišnje, a prezimi u obliku jaja odloženih na koru rozgve. Jaje je bubrežastog oblika, bjelkaste boje, vretenasto na prednjem, a zaobljeno na stražnjem dijelu. Jaja se mogu nalaziti u malim nakupinama (2-4) ili u nizu od 10 do 20. Izlazak ličinki iz jaja započinje sredinom svibnja. Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija. Ličinke prvih razvojnih stadija  jako su sitne, prozirne s karakteristične dvije pjege na zatku . Teško ih je utvrditi bez povećala pa njihova prisutnost u vinogradu često prođe nezapaženo. Nalaze se na naličju lista i gotovo su nepomične osim ako su uznemirene, tada skaču, stoga pregled treba radi jako oprezno. Kod ličinki zadnjih razvojnih stadija (L4 i L5) jasno su uočljive tamne pjege nepravilna oblika na tijelu, te su vidljivi začeci krila. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se početkom srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

 

Ličinka američkog cvrčka.

 

Odrasli oblik američkog cvrčka.

 

Nastala oštećenja mogu biti izravna i neizravna. Izravno oštećuju provodne dijelove biljaka hraneći se biljnim sokovima. Međutim ovaj vid šteta je manjeg značaja. Najveća štetnost nastaje prenošenjem najznačajnije bolesti vinove loze, fitoplazme uzročnika zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavesceence dorée).

 

Svi razvojni stadiji koji se hrane 4-8 dana na zaraženom trsu u svoj organizam unose fitoplaznu te postaju zaraženi. Nakon unošenja, fitoplazna se umnožava u tijelu vektora prolazeći kroz latentno razdoblje koje traje 4-5 tjedana. Kako bi vektor postao infektivan potrebno je proći vrijeme inkubacije. Tijekom tog perioda fitoplazma kruži hemolimfom sve dok ne dođe do žlijezda slinovnica di se razmnožava. Tijekom razdoblja inokulacije zaražene ličinke (od trećeg razvojnog stadija) i odrasli oblici, hraneći se na zdravim trsovima, slinom prenose fitoplazmu pri svakom sljedećem ubodu. Vremensko razdoblje u kojem američki cvrčak može prenijeti fitoplazmu na zdrave trsove u prosjeku traje tri mjeseca.

 

Simptomi žutice vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema jeseni sve su izraženiji. Često se pojavljuju na cijelome trsu, a mogu se pojaviti samo na mladicama lucnja ili reznika.

Simptomi na listu:

  • U bijelih sorata vinove loze rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprimi kopljasti izgled, nepravilno žute boje, krut je te se na dodir drobi
  • U crvenih sorata lišće prerano poprima crvenu boju, a ostali simptomi su isti kao kod bijelih sorata

 

Simptomi na lišću kod crvenih sorata.

 

Simptomi na lišću kod bijelih sorata

 

Prisutnost ličinki američkog cvrčka obavlja se vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja. Ličinke se prvo pojavljuju i hrane na bazalnim mladicama koje rastu iz panja, te se prvi pregledi vrše na donjim listovima bazalnih mladica. Također, prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča početkom srpnja na srednju armaturnu žicu u redove vinograda, a izmjenjuje se svaka dva do tri tjedna.

 

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja (NN 48/2018 i NN 63/2019).

  • Prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora
  • Drugo tretiranje obavlja se dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja;
  • Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora.

Preporuke za suzbijanje američkog cvrčka dostupne su i na stranicama Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede https://savjetodavna.mps.hr/preporuke/

 

 

Sredstva koja su dozvoljena i registrirana u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka su: SIVANTO PRIME, DECIS 2,5 EC, CHYTHRIN MAX,CYPGOLD, SUMIALFA 5 FL, MAVRIK FLO, ABANTO, KRISANT EC, PYREGARD, DIREKT GREEN, ASSET FIVE, PIRECRIS i FLIPPER.

 

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući porast u vinogradima (naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

 

 

Ratarstvo, Vijesti, Vinogradarstvo i vinarstvo , Voćarstvo, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2023.

Za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjeren prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način u 2023. godini.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Belchim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Na poveznici ovdje možete pronaći popis lokacija.

Na poveznici ovdje možete preuzeti primjer popunjenog pratećeg lista.

Vijesti, Vinogradarstvo i vinarstvo 

Održano Treće ocjenjivanje mljetskih vina i jakih alkoholnih pića

Manifestacija „Treće ocjenjivanje mljetskih vina i jakih alkoholnih pića“ održana  je 4. ožujka 2023. godine u Babinom polju, na otoku Mljetu, a plod je višegodišnje suradnje Javne ustanove „Nacionalni park Mljet“, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede.

Mljet je nekada bio otok poznat po svojim velikim vinogradarskim površinama koje su uslijed depopulacije i lakšeg pronalaženja prihoda u turizmu, zadnjih desetljeća, značajno smanjene. Cilj višegodišnjih napora je revitalizacija vinogradarsko-vinarske proizvodnje na otoku Mljetu te poticanje gospodarske eksploatacije i valoriziranje mljetskih autohtonih sorata vinove loze – Kuljenače, Mrkuše i Dilipera. Kontinuirana proizvodnja sadnog materijala navedenih sorti rezultat je trogodišnje suradnje NP Mljet i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristiglo je ukupno 57 uzorka prikupljenih od strane organizatora, od čega 27 uzoraka vina (15 bijelih i 12 crnih) te 30 uzoraka jakih alkoholnih pića.

Članovi Ocjenjivačke komisije, uz djelatnike Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede – dipl. ing. agronomije Zrinku Favro i Frana Mihlinića, bili su i Marina Anić, Ivanka Čelar, Frano Vlašić, Aleksandar Brodski, dok je rad Komisije vodio i nadzirao predsjednik Komisije, prof.dr.sc. Marko Karoglan.

Djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su prezentacije iz područja zaštite vinograda te detaljnije govorili o aktualnim problemima vezanima za Escu i Fitoplazme u vinogradarstvu. Prof.dr.sc. Marko Karoglan iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu održao je prezentaciju pod nazivom „Utjecaj tehnologije vinifikacije na kvalitetu vina“. Okupljene poljoprivrednike upoznao je sa problematikom zadnje berbe kod koje je suša odigrala veliku ulogu, a zatim su kušana vina koja imaju određenu manu te je upozoreno zašto do toga dolazi te kako u budućnosti spriječiti takve probleme.

Šampionska nagrađena vina su prokomentirana te su istaknute pozitivne osobine koje su i dovele do osvajanja pobjedničkih mjesta, za koja će svečana dodjela diploma biti u lipnju.

Šampion u kategoriji bijelih vina, mješavina bijelih sorata (Rukatac, Kuč mljetski, Kuljenača), je vino proizvođača Petra Palunčića iz Babinog Polja, berba 2022. godina.

Šampion crnih vina, a ujedno i šampion manifestacije je Plavka, berba 2020. godina, proizvođača Roberta Mioča iz Babinog Polja.

Šampion u kategoriji jakih alkoholnih pića je liker od višnje, proizvođačice Anke Dabelić iz Polača.

Malobrojni mljetski vinari još uvijek najveći dio vina ne stavljaju na tržište zbog malih količina koje se potroše u domaćinstvu. Prilika za plasiranje vina na tržište je veliki broj ugostiteljskih objekata koji se otvaraju ljeti. Količina i kvaliteta proizvedenog i prodanog vina na Mljetu svake je godine u porastu, a suradnja tamošnjih vinara i poljoprivrednika sa stručnim službama i znanstvenim ustanovama usmjerit će njihov razvoj u pravom smjeru.