Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Popovac, Bizovac, Đakovo i Brođanci), utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH-79 tj. ljuska je 100% lignificirana i započelo je nalijevanje jezgre ploda (Slika 1.). Ova fenofaza je početak kritičnog razdoblja za zaštitu ploda oraha od gljivičnih oboljenja i štetnika.
Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja (CDA), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u proteklih 20 dana na području Osječko-baranjske županije zabilježene su veće količine oborina u obliku lokalnih pljuskova i to: Čeminac-56,2 mm, Trnava-26,5 mm, Donji Miholjac-30,2 mm, Našice-50,4 mm, Đakovo-30,0 mm, Čepin-23,4 mm i Bizovac-25,8 mm. Nakon ovih jačih oborina uslijedio je period vrlo vrućeg u sušnog vremena. Međutim, u noći sa 02.-03.07., na području županije, ponovno su zabilježene jače oborine (25-40 mm) uz nagli pad temperature zraka (20°C). Prognozni modeli DHMZ-a za slijedećih 10 dana najavljuju srednje visoke dnevne temperature (do 30°C) koje će se od 12.07. progresivno povećavati i do 35°C. Prognozirani su i povremeni lokalni pljuskovi. Ovakvi klimatološki uvjeti pogoduju razvoju gospodarski značajnih bolesti oraha.
U proteklih 7 dana, temperature zraka penjale su se do 39°C, dok su senzori globalnog zračenja na CDA postajama u županiji zabilježili vrijednosti i do 899,8 W/m2. Zabilježena maksimalna temperatura tla na 10 cm dubine penjala se do 27°C, dok su vrijednosti količine vlage u sjetvenom sloju (20 cm) toliko niski da ih senzori na pojedinim lokalitetima više ne mogu očitavati. Sve navedeno uz izraziti sušni period u proteklih 15 dana, dovelo je nasade oraha (posebno mlađe) u stanje jačeg fiziološkog stresa. Prema recentnim znanstvenim istraživanjima ovo stanje stresa uzrokuje slabljenje obrambenih mehanizama stabla oraha te su ona podložnija infekcijama biljnih patogena. U svrhu ublažavanja ovoga fiziološkog stresa, preporuka voćarima je zalijevanje nasada (ako je izvedivo) kao i tretman pripravcima koji su registrirani kako biostimulatori i ojačivači bilja (aminokiseline iz morskih algi i sl.).
Značajnije bolesti oraha
Siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla)
Sukladno prethodno navedenim klimatološkim uvjetima u Osječko-baranjskoj županiji, prognostički modeli sa CDA postaja na većini lokaliteta, pokazuju kako se uvjeti za razvoj sekundarnih zaraza Sivom pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla) (Slika 2.), ostvarili 06., 10., 18. lipnja te posljednjih šest dana (06.06. – 02.07.), (Slika 3.).
Stoga je preporuka voćarima (posebno onima koji su prethodnim sezonama imali jaku infekciju), koji su obavljali zaštitu nasada prije 15-ak dana, da (nakon prethodno navedenih jačih oborina 02.-03. 06.), ponove zaštitu kako bi zaštitili list i plod od razvoja sive pjegavosti, koja može dovesti do potpune defolijacije nasada početkom mjeseca kolovoza kao i kompleksnog oboljenja tzv. smeđe (vršne) nekroze koje uzrokuju patogene gljivice iz rodova Fusarium spp., Alternaria spp., Colletotrichum spp., Bothryosphaeria spp. i dr.
Za ovu namjenu registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50), bakarnog oksiklorida (Neoram WG) ili sistemični fungicidi koji osim preventivnog imaju i kurativni učinak. Ovi fungicidi štite nasade 12-15 dana bez obzira na intenzitet i učestalost oborina. Za ovu namjenu u RH, registriran je pripravak na bazi mefentriflukonazola (Revyona) u dozi od 2,0 l/ha te kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina+boskalida (Signum) u dozi od – 1,0 kg/ha.
Bakterijska (crna) pjegavost oraha (Xanthomonas arboricola pv. juglandis)
U gotovo svim nasadima posljednjih godina se sve češće može susresti bakterijska (crna) pjegavost oraha koja se postepeno „udomaćuje“ i širi u zaraženim nasadima (Slika 4.). U slučaju povoljnih uvjeta, gubici plodova mogu biti veliki. Prema prognostičkim modelima s CDA postaja, uvjeti za ostvarivanje primarnih zaraza ovim vrlo opasnim bakterijskim patogenom ostvarili su se još 26. ožujka te se progresivno povećavaju do današnjeg dana. Ovi podaci ukazuju kako je plod oraha potrebno štititi od samog početka vegetacije tj. od perioda nakon oplodnje i zametanja plodova. Svi mehanizmi primarnih zaraza, struci za sada nisu poznati ali je prema trenutnim spoznajama poznato kako bakterija najčešće prodire u plod kroz njušku tučka tj. za vrijeme cvatnje i oplodnje. Razvojem simptoma u obliku nekrotičnih lezija crne boje koje se šire na zelenoj lupini od njuške tučka (Slika 4.), otvara se put za prodor sekundarnih gljivičnih patogena (Fusarium spp., Alternaria spp., Colletotrichum spp., Bothryosphaeria spp.), koji krajem ljeta izazivaju smeđu (vršnu) nekrozu ploda.
Na žalost, učinkovite kemijske mjere zaštite za sada nisu poznate, međutim redovita aplikacija pripravaka na bazi bakra u programu zaštite protiv sive pjegavosti može smanjiti količinu inokuluma u nasadu i širenje zaraze. Nadalje, voćarima se preporučuje i aplikacija ekološkog pripravka na bazi Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713 (Serenade Aso), koji je registriran za široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak se koristi u količini 4-8 l/ha uz najviše 6 primjena u vegetacijskoj sezoni.
U zaraženim nasadima, zaštitne mjere imaju za cilj smanjenje inokuluma patogena. Učinkovite agrotehničke mjere odnose se na uklanjanje zaraženih plodova i drugih biljnih dijelova iz nasada, optimizacija gnojidbe (dušik), češća međuredna košnja u nasadu jer je gusti travni i korovni pokrov rezervoar za širenje patogena.
Značajniji štetnici oraha
Jabukov savijač (Cydia pomonella L.)
Zabilježeni početak leta prve generacije jabukovog savijača u ovoj vegetacijskoj sezoni u Osječko-baranjskoj županiji (nasadi oraha) bio je 24.04.2026. Poradi stabilnog i toplog vremena, posljednjih 15 dana, ulovi leptira jabukovog savijača (C.pomonella) na feromonskim lovkama su stabilni i visoki. Zabilježeni prosječni dnevni ulovi kretali su se od 0,5 – 1 leptir/dan (Slika 6.), te je preporuka voćarima vršiti redovitu zaštitu. U pojedinim nasadima oraha u kojima nisu pravovremeno provođene mjere zaštite, štete na plodovima od gusjenica jabukovog savijača su vrlo uočljive (Slika 7.).
Suma efektivnih temperatura od 90°C, zabilježenih na CDA postajama od datuma ulova kritičnog broja leptira ispunila se 13.05.2026., tj. od navedenog datuma ženke prve generacije savijača počele su s polaganjem jaja. Suma efektivnih temperatura potrebnih za razvoj jedne generacije (od jaja do imaga) je 610°C. Imajući u vidu navedeno, suma efektivnih temperatura na dan 03.07., iznosila je 567°C. Kako se prema prognostičkim modelima DHMZ-a u slijedećih 10 dana očekuju niže srednje dnevne temperature (do 20°C), za očekivati je kako će početak leta druge generacije jabukovog savijača biti početkom druge dekade mjeseca srpnja. Ovo dokazuje i činjenica kako su u plodovima oraha dana 26.06., pronađene gusjenice četvrtog stadija razvoja s napomenom kako gusjenice jabukovog savijača imaju 5 stadija razvoja (presvlačenja)
Zaštita nasada od jabukovog savijača može se obaviti insekticidima na bazi: deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC, Deltagri), klorantraniliprola (Coragen 20 SC, Voliam, Shenzi 200 SC) ili emamektin benzoata (Affirm opti).
U ekološkim nasadima protiv jabukovog savijača, voćari mogu koristiti biološke pripravke na bazi spinosada (Laser), Cydia pomonella Granulovirusa – CpGV (Carpovirusine Evo 2, Carpovirusine Max, Carpovirusine Ultra). Pripravci na bazi granulovirasa mogu se koristiti i u konvencionalnim nasadima u polovičnim dozama kao nadopuna kemijskim tretmanima u cilju slabljenja populacije jabukova savijača. Ovi biološki pripravci, učinkoviti su ako se sredstvo primijeni preventivno, prije izlaska gusjenica iz jaja i prije nego što se ubuše u plodove. Tretiranjem je potrebno osigurati dobru pokrivenost listova i plodova jer ovi pripravci djeluju želučano (nemaju kontaktno djelovanje) a gusjenice moraju hranjenjem unijeti pripravak u organizam.
Orahova muha (Rhagoletis completa)
Praćenjem leta Orahove muhe (Rhagoletis completa), u posljednjih pet vegetacijskih sezona, utvrđeno je kako štetnik u Osječko-baranjskoj županiji počinje letjeti krajem prve i početkom druge dekade mjeseca srpnja (Slika 8.). U vegetacijskoj sezoni 2025., prve muhe uhvaćene su na feromonskim klopkama u komercijalnim nasadima oraha dana 07. srpnja, dok su u vegetacijskoj sezoni 2024., prve muhe uhvaćene 03. srpnja. Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede vrši redovito svake godine monitoring leta orahove muhe te će voćari i u tekućoj vegetacijskoj sezoni, dobiti pravovremene podatke o početku leta i terminima suzbijanja orahove muhe.
Sukladno navedenom, preporuka voćarima je da nakon hvatanja prvih odraslih ženki, ne treba žuriti sa insekticidnom zaštitom jer je odraslim muhama nakon izlijetanja potreban određeni period (7-10 dana) za ishranu i spolni razvoj te parenje (kupulaciju). Nakon što se na ljepljivim pločama uhvate prve muhe, prvi insekticidni tretman može se planirati za 15-ak dana o čemu će voćari biti obavješteni u posebnoj preporuci.
NAPOMENA: Voćarima koji su zainteresirani za precizniji monitoring početka i dinamiku leta orahove muhe, preporučuje se da uz žute ljepljive ploče ili lovke postave i hranidbeni atraktant. Naime, pokusima koji su provedeni u 2022. godini, na žutim ljepljivim pločama uz dodatak atraktanta uhvaćeno je 5-7 puta više muha u odnosu na žute ploče bez atraktanta. Na tržištu RH mogu se pronaći hranidbeni atraktanti koje proizvode tvrtke Csalomon (Mađarska) i Pherobank (Nizozemska). O mogućnostima nabavke ovih atraktanata potrebno je kontaktirati dobavljače u RH, tvrtke Colić Trade d.o.o., Andermat Bioinput d.o.o., Fito-Eko d.o.o. i dr.
PODSJETNIK VOĆARIMA: Sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu („NN“ 147/25), vlasnici nasada oraha koji su prijavili Operaciju 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK), bili su dužni postaviti u nasade feromonske, vizualne ili hranidbene klopke za orahovu muhu (R.completa), najkasnije 30.06.
Klopke se postavljaju u skladu s uputama proizvođača o korištenju a ako iste ne postoje, koristi se tablica s preporučenim brojem klopki ovisno o veličini površine ARKOD parcele kako slijedi:
| Veličina površine ARKOD parcele |
Broj feromonskih klopki |
Broj vizualnih klopki |
Broj hranidbenih klopki |
| do uključivo 2 ha | 1 | 2 | 2 |
| više od 2 do uključivo 5 ha | 2 | 4 | 4 |
| više od 5 do uključivo 10 ha | 3 | 6 | 6 |
| više od 10 do uključivo 50 ha | 4 | 8 | 8 |
| više od 50 do uključivo 100 ha | 10 | 15 | 15 |
| više od 100 ha | 20 | 40 | 40 |
Orahove grinje (Aceria erinea i Aceria tristriata)
Posljednjih nekoliko godina u nasadima oraha, zabilježen je vrlo jak intenzitet širenja orahovih grinja (A. erinea i A.tristriata); eng. walnut blister mite, koje kod jače zaraze mogu značajno smanjiti asimilacijsku površinu. Štete od ovih grinja očituju se na listovima oraha s karakterističnim okruglim ili točkastim ispupčenjima (šiške, gale) koje se javljaju kao reakcija lisnog tkiva (hiperplazija) na napad grinje. Šiške promjera 10-20 mm čini vrsta A.erinea (Slika 9.), dok sitnije točkaste šiške (promjera 2-3 mm), najčešće žute, crvene ili smeđe boje čini vrsta A.tristriata (Slika 10.). Širenjem zaraze, šiške se spajaju a zaraženi listovi se uvrću, suše i otpadaju. Kod jačeg napada, simptomi napada vide se i na zelenoj lupini plodova. Grinje su vrlo sitni kukci i ne može se zamijetiti golim okom već samo uz korištenje jačeg binokulara ili mikroskopa (uz povećanje 40x).
Navedeni štetnici mogu se suzbijati akaricidima kao i pripravcima na bazi močivog sumpora (na temperaturama od 18°C – 28°C), ali na žalost u RH u zaštiti oraha nemamo registriranih akaricidnih ili sumpornih pripravaka.
Granotoč (Zeuzera pyrina)
Posljednjih godina u Osječko-baranjskoj županiji bilježi se sustavno širenje granotoča (Z.pyrina) u nasadima oraha. Granotoč je noćni leptir iz porodice Cossidae a pripada skupini fizioloških štetnika (štetnik drveta). Štete čine gusjenice koje se hrane srčikom grana ili se mogu naći u deblima oraha, gdje otvaraju put za prodor gljivičnih i bakterijskih patogena. Posebno su opasne u mladim nasadima oraha jer mogu izazvati lom provodne grane tj. kompliciraju oblikovanje uzgojnog oblika.
Za učinkovito suzbijanje granotoča potrebno je primijeniti integrirani sustav suzbijanja štetnika koji se temelji na monitoringu leta te primjeni više mjera zaštite (mehaničkih, fizikalnih, biotehničkih, bioloških i kemijskih). Kemijske mjere suzbijana vrlo su složene i u praksi se ne koriste. Gusjenice se najučinkovitije mogu uništavati mehaničkim putem u obliku odstranjivanja dijela napadnute grane sa gusjenicom ili kukuljicom (Slike 11. i 12.) i njezinog spaljivanja. Isto tako gusjenice se mogu uništavati uz korištenje čelične sajle promjera 1-2 mm ili trimer silka promjera 2-3 mm. Aktivni hodnik sa ličinkom prepoznaje se po karakterističnim simptomima nazočnosti ekskremenata na ulazno/izlaznom otvoru iz kojega se često luče biljni sokovi.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja u elektroničkom obliku (https://fis.mps.hr//storage/api/file?fileId=801aaf3f-dd30-407e-9148-c025c06a381d).
Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/)
dr. sc. Tihomir Validžić