Za uspješnu proizvodnju heljde (Fagopyrum esculentum) važno je prilagoditi rok sjetve, gustoću sklopa i gnojidbu agroklimatskim uvjetima. Heljda je posebno pogodna kao postrni usjev nakon žetve repice, ječma ili pšenice zbog kratke vegetacije.
1. Izbor parcele i plodored
Najbolje uspijeva na plodnim, strukturnim i dobro dreniranima tlima.
Podnosi i siromašnija te kiselija tla.
Ne preporučuje se uzgoj u monokulturi.
Dobre predkulture su strne žitarice, mahunarke i okopavine.
2. Obrada tla
Osigurati sitno mrvičastu strukturu tla.
Za proljetnu sjetvu osnovna obrada obavlja se u jesen.
Kod postrne sjetve, tlo treba pripremiti odmah nakon skidanja predusjeva.
3. Rokovi sjetve
Glavna sjetva: od kraja travnja do kraja svibnja, kada se tlo ugrije na oko 15 °C.
Postrna sjetva: od kraja linja do kraja srpnja, ovisno o području i raspoloživoj vlazi.
4. Norma i način sjetve
Količina sjemena: 80–120 kg/ha.
Ciljani sklop: 150–200 biljaka/m².
Razmak redova: 12–25 cm.
Dubina sjetve: 3–5 cm, pliće na težim, dublje na lakšim tlima.
Prednost dati uskorednoj sjetvi radi boljeg zadržavanja vlage u tlu i učinkovitijeg suzbijanja korova.
5. Gnojidba
Heljda nema velike zahtjeve za hranjivima. Umjerena gnojidba NPK-om je dovoljna.
Treba izbjegavati prevelike količine dušika jer potiču bujnu vegetaciju i polijeganje te slabije zametanje zrna.
6. Zaštita i njega
Zbog brzog zatvaranja sklopa dobro potiskuje korove (u RH nema registriranih herbicida za heljdu).
Potrebna je dovoljna vlaga tijekom cvatnje i nalijevanja zrna.
Temperature iznad 30 °C i suša tijekom cvatnje mogu značajno smanjiti prinos.
7. Žetva
Vegetacija traje približno 70–100 dana, ovisno o sorti i roku sjetve.
Žetva se obavlja kada je 70–80 % zrna zrelo i stabljike poprime crvenkastu boju.
Očekivani prinos :
U postrnoj proizvodnji najčešće 1–2 t/ha zrna.
Uz dobre uvjete i tlo te pravodobnu sjetvu mogući su i veći prinosi.
Dr. sc. Mara Bogović
Voditeljica Područne službe Varaždinske županije