Ekološka poljoprivreda, Vijest

Životinje i puževi

Krtica i jež
S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.
Krtica je zakonom zaštićena životinja. Hrani se gujavicama, puževima i drugim vrstama beskičmenjaka. Problem predstavljaju nakupine zemlje koje ona izbaci izlazeći na površinu. Ipak krtica je izuzetno korisna.
Jež je rado viđen u povrtnjaku. Omiljena hrana su mu puževi, miševi, drugi glodavci i kukci.
Kako bi se nastanio u vrtu potrebno je prirediti mu stanište ili pak kućicu. Za izradu njihova staništa mogu poslužiti razni materijali: šiblje, glina ili pak drvene daske.

Slika 1. Kućica za ježa
(Preuzeto: http://www.styleitlikeyoustoleit.com)

Kokoši, patke i guske
Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima a ne oštećuju povrće.
Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Ime je dobila jer se stalno kreće (trči). Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr. Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini.
U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije) na 4 tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču.

Slika 2. i 3. Indijska patka trkačica – mužjak i ženka
(Preuzeto: www.flickr.com)

Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim njihova je brojnost smanjena nebrigom za okoliš i prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja.

Kukci i puževi
Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) doprinosi smanjenu broja puževa. Trčci se hrane jajima puževa i puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr.

Slika 4. Trčak (Preuzeto: www.flickr.com)

Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci se također hrane puževima.
Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan ali ne i omiljen kukac.
Uholaža ili štriga hrani se i lisnim ušima, krvavim ušima, grinjama i jajima leptira. U potragu za hranom kreće noću. Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Najčešće se postavljaju kućice od glinenih lončanica ali tome može poslužiti i rukavica.

Slika 5. Glinena lončanica i kožna rukavica kao staništa za uholaže (Foto: M. Ševar)

Ptice i puževi
Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost. Ptice koje se rado hrane puževima su: bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr.

Slijedi prilog: Biološke i kemijske mjere borbe protiv puževa

mr. sc. Marija Ševar
Odsjek za ekološku i integriranu poljoprivredu
e-mail: marija.sevar@savjetodavna.hr