Priprema kukuruzne silaže u silažne vreće
Kukuruzna silaža je glavna energetska komponenta u hranidbi preživača (muznih krava) jer je visoke hranjive kvalitete i energetske vrijednosti. Uključivanje kukuruzne silaže u obroke temeljene na travnoj masi ili travnoj silaži/sjenaži u hranidbi muznih krava rezultira povećanjem konzumacije obroka, a time mliječnosti i sadržaja sirovih proteina u mlijeku.
Slika 1. i 2. Parcela kukuruza za silažu, Izvor: Marija Tumpak
Sadržaj hranjivih tvari i energetska vrijednost kukuruzne silaže biološki je određena sa više elemenata: omjerom stabljike, lista i klipa (zrna) u suhoj tvari hibrida, gnojidbom, sezonskim vremenskim prilikama, stadijem zrelosti i tehnologijom siliranja te udjelom i probavljivošću škroba i vlakana u probavnom traktu preživača. Na probavljivost, energetsku vrijednost i prikladnost cijele biljke kukuruza za siliranje najviše utječe stadij zrelosti usjeva kukuruza u trenutku košnje.
Najpovoljnije razdoblje za siliranje čitave biljke kukuruza je vrijeme kad usitnjena silažna masa ima vlažnost od 65-70%. Najviši prinosi hranjivih tvari po jedinici površine se ostvaraju kod siliranja cijele biljke kukuruza u fazi voštane ili kasno voštane zriobe, odnosno kad biljka sadrži 300-350 g suhe tvari ili 30-35% na kg-1 svježeg usjeva.
Proizvodnja krmiva za hranidbu životinja obuhvaća proces od odabira parcele, plana gnojidbe prema analizi tla i krutog ili tekućeg stajskog gnoja, izborom najpogodnijeg hibrida, same sjetve, adekvatnoj zaštiti pa sve do skidanja usjeva, odnosno do siliranja.
Pojam „siliranje“ označava konzerviranje i skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji vrše fermentaciju biljnih ugljikohidrata u organske kiseline što dovodi do povećanja kiselosti biljne mase i njenog konzerviranja u obliku silaže.
Vrijeme siliranja je vrlo važno zbog gubitka i kvalitete suhe tvari, razine lignina koji utječe na probavljivost silaže čime se smanjuje njezino iskorištenje. Kod prekasnog siliranja prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase, a kod preranog siliranja u silažnoj masi bit će manje zrna što znači i manje energije.
Najpoznatiji način koji se i najčešće koristi kod određivanja optimalnog vremena siliranja je položaj mliječne linije u zrnu. Ako se biljka kukuruza silira kad je mliječna crta na polovici zrna, biljka tada sadrži oko 31 % suhe tvari. Ako je mliječna crta pak na ¾ zrna suha tvar se procjenjuje na 35 %.
Slika 3. i 4. Položaj mliječne linije zrna kukuruza, Izvor: Marija Tumpak
Kvaliteta silažne mase također ovisi i o udjelu zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi u kojoj bi trebalo biti 40-50 % zrna i 20-30 % listova. Visina reza pri košnji cijele biljke ne bi trebala biti niža od 15 cm. Usjev kukuruza se uobičajeno kosi na 20-25 cm ovisno o vrsti uzgoja i dobi životinja.
Glavni korak u pripremi kukuruzne silaže je siliranje sa silo-kombajnom koji je opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog zrna kukuruza do čak iznad 95 %. Silažna masa s ovim postotkom silažnog zrna bolje se konzervira, a životinje je bolje probave. Kod pripreme silaže mogu se koristiti biološki dodaci inokulanti s ciljem smanjenja gubitaka u procesu spremanja i korištenja silaže. Dodatna vrijednost inokulanta je i skraćenje trajanja fermentacije čime se omogućava raniji početak korištenja silaže.
Slika 5. Siliranje kukuruza, Izvor: Marija Tumpak
Gaženje ili sabijanje mase koju siliramo je jedan od najvažnijih koraka kod spremanja silaže zbog optimalnog rad mliječno kiselih bakterija bitnih za fermentaciju važno je stvaranje anaerobnih uvjeta. Najpogodnije temperature za mliječno kiselo vrenje, odnosno hladno siliranje je s temperaturom do 30°C uz stalno sabijanje mase koje se iz prakse poljoprivrednika najbolje postiže sabijanjem u tunele, vreće ili takozvane „kobasice“ s strojem Eurobagging/EB 3000 S. Posebno dizajniran rotor s nepravilnim položajem noževa jamči spremanje visokokvalitetne silaže u vreći dužine od 60 m, 75 m, 90 m ili 120 m. Modularni dizajn i jednostavan sistem montaže vreća čine ih lako postavljivim na poljoprivrednom zemljištu, čime se smanjuje potreba za dodatnom radnom snagom i resursima.
Slika 6. i 7. Siliranje u silažne vreće s strojem EB 3000 S, Izvor: Marija Tumpak
EB 3000 S pomoću valjaka utiskuje kukuruznu silažu u tunel/ vreću, iz kojeg se izbacuje sav zrak. Stroj je također pogodan za sve vrste trava, djetelinske trave, lucerne i raznih smjesa. Kako bi se zajamčila kvaliteta, potrebno je pridržavati se pravilnog tehnološkog postupka žetve, a posebno pravilne duljine usitnjenog materijala i optimalne suhe tvari. Za pravilno siliranje silaže koriste se disk kočnice koje drže barijeru na kraju vreće preko čeličnih užadi.
Slika 8. i 9. Punjenje silažne vreće i izgled stroja EB 3000 S, Izvor: Marija Tumpak
Važno je istaknut da silo tuneli ne samo da štite silažu od vanjskih utjecaja, već i poboljšavaju njenu konzervaciju. Zbog kontroliranih uvjeta u silo tunelima, procesi fermentacije i oksidacije se smanjuju, što rezultira manjim gubicima hranljivih materija. Ovo je ključno za očuvanje visoke nutritivne vrijednosti hrane za stoku, što direktno utiče na zdravlje i produktivnost životinja.
Slika 10. i 11. Silažne vreće/tuneli/kobasice, Izvor: Marija Tumpak
Spremanje kukuruzne silaže u silo tunele donosi ne samo izvanrednu zaštitu za silažu, već i praktičnost i efikasnost za poljoprivrednike širom svijeta. Poljoprivrednici mogu biti mirni znajući da su njihovi resursi sigurni i zaštićeni, što doprinosi efikasnosti i održivosti suvremene poljoprivredne proizvodnje. Vjerujemo da je ova tehnologija prihvatljiva kao jedan od načina skladištenja stočne hrane.
Korištena literatura:
- Bal M.A., Shaver R.D., Shinners K.J., Coors J.G., Lauer J.G., Straub R. J., Koegl R.G.
(2000). Stage of maturity, processing, and hybrid effects on ruminal in situ
disappearance of whole-plant corn silage. Animal Feed Science and Technology.
- Johnson L., Harrison J.H., Hunt C., Sinners K., Doggett C.G, Sapienza D. (1999).
Nutritive value of corn silage as affected by maturity and mechanical processing a
contemporary review. Journal of Dairy Science.
Marija Tumpak, mag. oec. agr.
Odjel za savjetovanje u stočarskoj proizvodnji