Tijekom travnja na području Zagrebačke županije ekološka proizvodnja povrća, kako na otvorenom tako i u plastenicima, nalazi se u ranim i osjetljivim fazama razvoja koje zahtijevaju usklađeno provođenje agrotehničkih mjera u skladu s fenofazom i vremenskim prilikama.
Većina lisnatog povrća poput salate, špinata i blitve nalazi se u fenofazi BBCH 12 – 19, što znači da biljke imaju razvijena 2 – 9 pravih listova. Plodovite vrste poput rajčice, paprike i tikvica u plastenicima ili kao presadnice nalaze se u fazi BBCH 10 – 14 (od nicanja do razvoja prvih listova), dok su na otvorenom često tek presađene ili u sporijem porastu zbog nižih noćnih temperatura. Korjenasto povrće poput mrkve i peršina je u fazi BBCH 09 – 13, od nicanja do početnog razvoja lisne mase. U plasteničkoj proizvodnji razvoj je u pravilu ubrzan za jednu do dvije fenofaze zbog viših temperatura, dok na hladnijim položajima, težim tlima i kasnijim rokovima sjetve može zaostajati. Ova fenofaza ključna je jer biljke još nemaju potpuno razvijen korijenov sustav niti stabilan vegetativni porast.
U fiziološkom smislu, biljke u ovoj fazi intenzivno razvijaju korijen i nadzemnu masu. Potrebe za vodom i lako pristupačnim hranjivima su povećane, ali su biljke i dalje vrlo osjetljive na stresne uvjete, osobito na nagle promjene temperature, nedostatak ili višak vlage te mehanička oštećenja. U plastenicima dolazi do bržeg metabolizma i jače transpiracije pa je optimalna opskrba vodom još važnija.
Travanj je u Zagrebačkoj županiji obilježen promjenjivim vremenskim prilikama. Temperature se najčešće kreću između 10 i 22 °C, uz izražene razlike između dnevnih i noćnih vrijednosti. Povremene oborine su neravnomjerno raspoređene, a postoji i rizik od kasnih proljetnih mrazova, osobito u nižim i otvorenim položajima. Česti su i hladni vjetrovi koji dodatno isušuju površinski sloj tla. U plastenicima dnevne temperature mogu prelaziti 25 °C, dok noću dolazi do pada temperatura, a vlaga zraka često je povišena zbog slabije ventilacije. Takvi uvjeti na otvorenom mogu usporiti rast i usvajanje hranjiva te uzrokovati stres, dok u plastenicima povećavaju rizik od bolesti i fizioloških poremećaja.
Upravljanje vodom jedna je od ključnih mjera u ovom razdoblju. Na otvorenom je potrebno održavati umjerenu i stabilnu vlagu tla, uz rjeđe, ali obilnije zalijevanje kako bi se potaknuo razvoj dubljeg korijena. Preporučuje se primjena malča (slama, kompost) radi očuvanja vlage i stabilizacije temperature tla. U plastenicima je potrebno češće i preciznije navodnjavanje, najbolje u jutarnjim satima, kako bi se spriječilo dugotrajno zadržavanje vlage i razvoj bolesti. Treba izbjegavati i prekomjerno zalijevanje koje dovodi do zasićenja tla i nedostatka kisika u zoni korijena.
Agrotehničke mjere uključuju plitko rahljenje tla radi sprječavanja stvaranja pokorice, pravovremeno prorjeđivanje usjeva te sadnju dobro razvijenih presadnica. U plastenicima je posebno važno redovito provjetravanje kako bi se smanjila vlaga zraka i osigurala bolja cirkulacija zraka među biljkama.
Zaštita od vremenskih nepogoda na otvorenom podrazumijeva korištenje agrotekstila i niskih tunela za zaštitu od mraza i vjetra. U slučaju najave mraza preporučuje se večernje zalijevanje tla radi zadržavanja topline. U plastenicima je ključno pravodobno otvaranje i zatvaranje radi regulacije temperature.
Pomotehničke mjere uključuju uklanjanje slabih i oštećenih biljaka te održavanje pravilnog razmaka između biljaka, čime se smanjuje konkurencija i poboljšava zdravstveno stanje usjeva.
Gnojidba u ekološkoj proizvodnji treba se temeljiti na organskim gnojivima dozvoljenim u ekološkoj proizvodnji poput komposta, peletiranog stajskog gnoja i biljnih pripravaka (npr. koprive). U ovoj fazi naglasak je na umjerenoj opskrbi dušikom koji potiče rast, osobito u plastenicima gdje prekomjerna gnojidba može dovesti do previše bujnog i osjetljivog rasta.
Obrada tla se ne preporučuje kada je tlo previše mokro, jer dolazi do njegovog zbijanja. Sadnju treba odgoditi u slučaju najave mraza. Gnojidba se ne preporučuje u suhim uvjetima bez osigurane vlage, a mehaničke zahvate treba izbjegavati tijekom hladnih i vjetrovitih dana.
Zaštita bilja u ekološkoj proizvodnji u ovom razdoblju temelji se na preventivi: korištenju zdravog sadnog materijala, poštivanju plodoreda, održavanju razmaka i prozračnosti sklopa.
Od dozvoljenih mjera koriste se pripravci na bazi bakra i sumpora te biljni pripravci (kopriva, preslica, češnjak), isključivo preventivno. Protiv štetnika (lisne uši, bijela mušica, tripsi) preporučuje se praćenje pomoću ljepljivih ploča i primjena kalijevog sapuna ili biljnih ulja po potrebi. Mjere se ne provode pri niskim temperaturama, jakom suncu, visokoj vlazi zraka ili neposredno prije kiše.
U sljedećim tjednima očekuje se porast temperatura, brži rast biljaka, pa time i za veća mogućnost pojave bolesti i štetnika, te je nužno redovito praćenje i pravovremena preventivna zaštita.
Ana Jonke, dipl. ing. agr.
